Premijer Milojko Spajić najavio da će se Fiskalna strategija naći na javnoj raspravi u narednih 15 do 20 dana.
On je to naveo u odgovoru poslaniku Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović koi je pitao Spajića da li je zadovoljan dinamikom sprovođenja programa "Evropa sad 2", te koji je krajnji rok za implementaciju svih mjera iz programa. Zogović je pitao i da li su neosnovane medijske najave da je ukidanje penzijskih doprinosa i reforma Fonda penzijsko invalidskog osiguranja neophodan preduslov za punu implementaciju programa "Evropa sad 2"?
Vladina Služba za odnose sa javnošću poslala je medijima odgovore Spajića na pitanja poslanika, iako Premijerski sat danas nije održan. Poslanici DPS-a blokirali su govornicu ne dozvoljavajući održavanje Premijerskog sata nakon čega je predsjednik parlamenta Andrija Mandić zaključio sjednicu i najavio održavanje novog Premijerskog sata.
"Poštujući zakonske propise, Fiskalnu strategiju, koju Crna Gora nema još od 2021. godine, pripremićemo i ponuditi cjelokupnoj javnosti na raspravu u narednih 15-20 dana. Upravo Fiskalna strategija sadržaće sve mjere fiskalne politike 44. Vlade, uključujući 'Evropu sad 2'. Kao što ste upoznati 'Evropa sad 2' u svojoj osnovi sadrži viziju smanjenja poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne i prosječne zarade, te samim tim zahtijeva poštovanje socijalnog dijaloga odnosno donošenje odluka na bazi tripartitnog dijaloga Vlade, sindikata i poslodavaca", naveo je Spajić.
Dodao je da Fiskalnu strategiju usvaja Skupština, te da mora konstatovati da ovakve reforme moraju zavrijediti opštu društvenu saglasnost, koju smo postigli i prilikom usvajanja programa "Evropa sad 1".
Fiskalna strategija je bila najavljena do kraja marta, pa do kraja juna, tako da je ovo sada njeno treće odlaganje.
NE PROPUSTITE
Spajić je rekao da fiskalnu strategiju usvaja Skupština, te da mora konstatovati da ovakve reforme moraju zavrijediti opštu društvenu saglasnost, koja je postigbuta i prilikom usvajanja programa "Evropa sad 1".
Spajić je poručio da doprinosi za penzijsko i invlidsko osiguranje neće biti ukinuti već umanjeni dok će Fond penzijskog i invalidskog osiguranja nastaviti da funkcioniše kao i do sada kada se finansiranje penzija vrši u sklopu prvog penzionog stuba.
"U dogledno vrijeme, kao što je to u određenim krugovima u javnosti prezentovano, ne planiramo korišćenje drugog (II) penzionog stuba koji podrazummijeva da zaposleni vrši uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje".
Odgovarajući da li je zadovoljan dinamikom sprovođenja programa "Evropa sad 2", Spajić je podsjetio daj e samo dva mjeseca od konstituisanja aktuelne Vlade, Skupština usvojila Zakon o budžetu Crne Gore i Izmjene zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je minimalna penzija povećana na 450 eura.
"Tada smo u Parlamentu, od dijela poslanika, čuli da povećanje minimalne penzije nije održivo, da ćemo ga finansirati iz zaduženja, iz povećanja opšte stope PDV-a, iz prodaje Elektroprivrede Crne Gore i sl. Danas, nakon isplate uvećane penzije za pet mjeseci ove godine, svjedočimo da su sva ta 'predviđanja' bila netačna. Za period januar-maj ostvaren je suficit budžeta dok su prihodi veći kako od prošle godine tako i od planiranih. Kao što sam rekao i prilikom usvajanja Zakona o budžetu za 2024. godinu, nijedan cent zaduženja nije niti će biti iskorišćen za potrebe isplate penzija ili bilo kojeg drugog tekućeg troška već isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje infrastrukturnih projekata".
Premijer je dodao da je prvi dio programa namijenjen unapređenju standarda penzionera ispunjen i da slijedi dio programa usmjerenog na unapređenje standarda svih zaposlenih u Crnoj Gori.
"Potencirao bih 'svih' jer smo od strane prethodne Vlade svjedočili povećanju zarada samo za jednu kategoriju zaposlenih a to su zaposleni u javnoj upravi. Zato sada imamo još veći disbalans na tržištu rada, budući da je privreda ostala po strani, a da su privrednici upravo oni koji pune Budžet", kazao je Spajić.
"Evropa sad 2 kao i Evropa sad 1 usmjerena je na smanjenje poreskog opterećenja na zarade"
Premijer je kazao da vizija unapređenja standarda svih građana ostaje nepromijena.
Njega je poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur pitala pomoću kojih mehanizama planira dostizanje minimalne zarade od 700 eura za svakog zaposlenog u Crnoj Gori i prosječne plate od 1.000 eura.
"Kako ćete izvesti tu 'magiju' da imamo prosječne neto plate u iznosu od 1.000 eura, a da nam bruto plate ostanu nepromijenjene, odnosno, najniže u regionu i kako će se to reflektovati na penzioni fond? Konkretnije, da li ste u mogućnosti da nam objasnite reformu penzionog sistema koju namjeravate da sprovedete u djelo?", pitala je Ćinćur.
Spajić joj je odgovorio da "magija" koju je pomenula, Ćinćur nije bila sporna kada je pripremljena i sprovedena "Evropa sad 1".
"Na bazi te 'magije' vi i ja danas razgovaramo u Parlamentu, vi kao poslanica koja je mandat građana dobila upravo preko tog programa. U međuvremenu, vi ste se odlučili za neke druge programe i druge agende a ja ostajem na onome što smo zajednički obećali: minimalnu zaradu od 700 eura, prosječnu zaradu od 1.000 eura i minimalnu penziju od 450 eura. 44. Vlada na čijem sam čelu, samo dva mjeseca od svog konstituisanja, predložila je a Skupština usvojila izmjene zakona koje su omogućile povećanje minimalne penzije za preko 74.000 naših penzionera. Penzionera čiji je standard godinama, a rekao bih decenijama, unazad bio ispod granice neophodne za dostojanstven život. Kako su se prema penzionerima odnosile prethodne Vlade govore isključivo podaci - minimalna penzija u 2016. godini iznosila je 121,92 eura, u 2017. godini 122,83 eura, u 2018. 125,63 eura u 2019. godini 128,14 eura".
Spajić je rekao i daje zato ovo prva mjera Evropa sad 2 programa, "i to na potpuno fiskalno odgovoran i održiv način".
"Naša vizija unapređenja standarda svih građana ostaje nepromijena. Posvećeno radimo na pripremi nove Fiskalne strategije koja će obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje uticaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir... Evropa sad 2 kao i Evropa sad 1 usmjerena je na smanjenje poreskog opterećenja na zarade, kako bi se poslodavcu smanjio fiksni trošak rada, a ujedno omogućilo povećanje minimalne i prosječne zarade. Smanjenje doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje ne podrazumijeva uvođenje II stuba penzionog sistema, niti uplaćivanje penzionog staža od strane zaposlenog. Reforma koju ćemo sprovesti podrazumijeva nastavak finansiranja penzija preko I stuba odnosno Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i do sada. Da budete već sada potpuno bezbrižni, nijedna mjera koju predloži ova Vlada neće ugroziti nijednog zaposlenog a posebno ne penzionere i penzioni sistem, kao ni državni budžet", kazao je Spajić.
Bonus video:
