Dugih 13 mjeseci nakon objave blibord-programa ‘Evropa sad 2’, crnogorska javnost još nije upoznata ni s jednim dokumentom u kome se detaljno opisuju planirane ‘reforme’, kao ni izvori prihoda iz kojih će biti finansirane. Fiskalna strategija koja bi trebalo da obuhvati tu ‘reformu’ po četvrti put je odložena, što je neozbiljnost koja nije viđena u novijoj crnogorskoj istoriji, kazao je u izjavi za “Vijesti” ekonomski analitičar i direktor “Fidelity consultinga” Miloš Vuković.
Za ispunjenje obećanja iz predizbornog programa istoimenog političkog pokreta premijera Milojka Spajića ostalo je još manje od četiri mjeseca, kada bi minimalna plata trebalo da iznosi 700 eura, prosječna penzija 600 eura, prosječna plata 1.000 eura, nezaposlenost nula odsto, a radno vrijeme svedeno na sedam sati, ali i dalje iz Vlade nije objavljen niti jedan dokument ni analiza koja objašnjava kako će to biti postignuto i da li će biti održivo za privredu i državne finansije.
Nema ni naznaka reforme
“Bilo je za očekivati da se odmah nakon juna prošle godine predstavi program ES2 i na taj način pokaže kritičarima da je program utemeljen i fiskalno održiv. Naravno, 13 mjeseci kasnije, i laičkoj javnosti je postalo jasno da program ES2 zapravo nikad nije postojao, te da se sada koristi institucionalna pamet u administraciji da se pokušaju napraviti određene reforme koje neće dovesti do kumulativnog ispunjenja svih datih obećanja. Podsjetiću, bilbord-program ES2 podrazumijeva prosječnu penziju od 600 eura (za naredne tri godine nije budžetom predviđeno dodatnih 100 miliona eura za ovu mjeru), punu zaposlenost (iako se u do sada usvojenim strateškim dokumentima ne pominje dostizanje iste), minimalnu zaradu od 700 eura u paru s prosječnom zaradom od 1.000 eura kroz smanjenje postojećih doprinosa za fond PIO (programom rada Vlade nije predviđena izmjena Zakona o obaveznom socijalnom osiguranju koji tretira problematiku doprinosa za PIO), kao i radno vrijeme od sedam sati (nedavna izmjena Zakona o radu ne sadrži ovu “reformu”). Naravno, sve ovo je planirano da se realizuje do početka novembra 2024. godine”, kazao je Vuković.
On navodi da je jedino što je do sada zvanično objavljeno jeste kalkulator na sajtu Pokreta Evropa sad (PES) na kome se sve plate linearno povećavaju za 25%, kao i informacija da će se reformske mjere Vlade predstaviti kroz više puta odlaganu fiskalnu strategiju.
“Kada se hronološki poslože obećanja premijera o rokovima za izradu fiskalne strategije, to izgleda ovako: imali smo obećanja da će ista biti završena u januaru, pa krajem marta, potom u aprilu i konačno do kraja juna. No, prekjuče smo dobili novo obećanje da će fiskalna strategija biti završena za 15-20 dana, pa se može konstatovati da ovakva neozbiljnost u davanju obećanja za izradu jednog od najvažnijih strateških dokumenata iz oblasti ekonomske politike nije viđena u novijoj crnogorskoj istoriji”, kazao je Vuković.
Značajna neslaganja premijera i ministra
Premijer Spajić je prije dva dana u pisanom odgovoru na poslaničko pitanje, gdje je naveo odlaganje objavljivanja fiskalne strategije za “15 do 20 dana”, kazao da će “upravo Fiskalna strategija sadržati sve mjere fiskalne politike 44. Vlade, uključujući ‘Evropu sad 2’”.
Premijer je naveo da “’Evropa sad 2’ u svojoj osnovi sadrži viziju smanjenja poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne i prosječne zarade”. U aprilu je ministar finansija Novica Vuković najavio smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje i reformu fonda PIO, kao i da će zaposleni upravljati “svojim doprinosima i zaradom kada govorimo o penziji”. Situacija kada zakon omogućava zaposlenima da dio doprinosa iz državnog penzionog fonda mogu da prebace u privatni, zove se drugi penzioni stub.
Miloš Vuković navodi da postoje značajna neslaganja u izjavama premijera i ministra.
“Tako smo od premijera saznali sljedeće: ‘U dogledno vrijeme, kao što je to u određenim krugovima u javnosti prezentovano, ne planiramo korišćenje drugog penzionog stuba’. Valja napomenuti da je drugi stub u javni diskurs u aprilu mjesecu uveo upravo ministar finansija koji je direktno odgovaran za pripremu fiskalne strategije, zbog čega čudi neupućenost premijera odakle je potekla priča o drugom stubu penzionog sistema. Dodatno, u odgovoru na poslaničko pitanje jasno je navedena odrednica da se ne planira uvođenje drugog stuba ‘u dogledno vrijeme’, što implicira na zaključak da se nije u potpunosti odustalo od njegovog uvođenja. Tu nije kraj nesaglasnostima ministarstva finansija i premijera. Naime, ministarstvo finansija govori o smanjenju poreskog opterećenja rada za poslodavce. Podsjetiću, opterećenje rada za poslodavce po osnovu doprinosa za PIO iznosi 5,5%. S druge strane, premijer u jučerašnjem odgovoru na poslaničko pitanje kaže sljedeće: ‘Smanjenje doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje ne podrazumijeva uvođenje II stuba penzionog sistema, niti uplaćivanje penzionog staža od strane zaposlenog’. Napominjem, opterećenje rada za zaposlene za PIO iznosi 15%. Dakle, od premijera i Ministarstva finansija imamo dva neusaglašena iznosa doprinosa koji će se smanjiti, a koji se, nakon prevođenja u novac, razlikuju u više stotina miliona eura”, kazao je Miloš Vuković.
On navodi da je razumljiva opreznost u Ministarstvu finansija jer su o uticaju programa ES2 direktno upoznati “kroz nimalo diplomatske napisane ocjene vodećih međunarodnih finansijskih institucija”.
“Tako Svjetska banka konstatuje sljedeće: ‘Finansijske potrebe u srednjoročnom periodu ostaju visoke i ostavljaju malo ili nimalo fiskalnog prostora za druge promjene politike bilo na strani prihoda ili rashoda budžeta, bez nepovoljnog uticaja na putanju duga. Najavljena politika smanjenja poreza na rad i/ili doprinosa bez kompenzacionih mjera predstavljaju rizik za javne finansije’. Takođe, jasan je i MMF: ‘Ako bi sva izborna obećanja bila u potpunosti ispunjena, nastalo fiskalno pogoršanje bi bilo znatno gore’. Direktna je i poruka iz Evropske komisije prilikom ocjene Programa ekonomskih reformi koji se odnose na smanjenje/ukidanje doprinosa: ‘Takve odluke predstavljale bi veliki rizik i imale bi teške posljedice po crnogorsku fiskalnu održivost i zahtijevale bi značajno povećanje indirektnih poreza da bi se nadoknadili troškovi’”, kazao je Miloš Vuković.
Minimalnu platu od 700 eura privreda sada ne bi mogla izdržati
Vuković kaže da se lako može zaključiti da je crnogorska privreda u višestrukom problemu u vezi s programom ES2.
“Prvo, s obzirom na to da su zarade u javnom sektoru veće nego u privatnom sektoru, linearno povećanje svih zarada dovešće do još većih razlika u platama. Povećanje jaza u zaradama imaće za posljedicu manju konkurentnost privatnog sektora, koji i u ovom trenutku ima problem s radnom snagom. Drugo, postoji realna problematika povećanja minimalne neto zarade na 700 eura. Trenutno, na minimalnu neto zaradu od 450 eura, bruto zarada za poslodavca iznosi 568 eura. Na minimalnu neto zaradu od 700 eura, bruto zarada za poslodavca iznosi 900 eura. Ukoliko bi se ukinuli doporinosi za zaposlenog (15% doprinosa), trošak na platu od 700 eura bi iznosio 770 eura ili oko 200 eura mjesečno više po jednom zaposlenom nego što je to sada slučaj. Postavlja se legitimno pitanje kako će najveći broj mikro, malih i srednjih preduzeća uspjeti da isplati značajno povećanje minimalne zarade jer davanje novca u koverti nije prisutno u mjeri u kojoj je to bilo kod minimalne zarade od 250 eura”, kazao je Vuković.
On navodi da velika odgovornost leži na crnogorskoj privredi jer se odluke o povećanju minimalne zarade donose kroz tripartitni dijalog Vlade, poslodavaca i sindikata.
Mnogo pitanja bez odgovora, neizvjesnost velika
Prilikom sprovođenja bilo kakve obimne reforme, mora se uzeti u obzir i budući kontekst koji nas čeka u 2025. godini: refinansiranje duga 804 miliona eura (11% BDP-a) dok nedostajuća sredstva u budžetu iznose 1,027 milijardi eura ili 30% svih izdataka budžeta”, kazao je Vuković.
On navodi da se, prema sadašnjem stanju u javnim finansijama i finansijskim tržištima, ovi iznosi mogu obezbijediti samo zaduživanjem po visokim kamatnim stopama uz inflaciju od tri odsto.
Vuković podsjeća i da će naredne godine remont TE Pljevlja trajati 6-8 mjeseci, čime će spoljnotrgovinski bilans biti dodatno narušen, a planirane stope rasta BDP-a ugrožene.
“Kako će uplate u penzioni fond biti manje zbog smanjenjih doprinosa, program ES2 će u krajnjem dovesti do toga da će svi građani Crne Gore primati samo minimalne penzije, čime se stvara socijalna bomba koja će detonirati u postojećoj, a naročito u narednoj generaciji zaposlenih. Stoga, otvaraju se brojna pitanja u vezi s ovim programom, od kojih su najmarkantnija sljedeća: Šta se dešava s dosadašnjim uplatama u Fond PIO? Kako će se obračunavati budući doprinosi za penzije? Kako će se finansirati ovako obiman program ako nema povećanja PDV-a i novog zaduženja?”, smatra Vuković.
Bonus video:
