Čarapić pozvao zainteresovane za Predlog zakona o razvojnoj banci da mu pišu na LinkedInu

Poslanici PES-a bez odgovora na pitanja kako su došli do cifre od 90 miliona za osnivanje razvojne banke, koga su konsultovali za izradu predloga zakona, koliko treba podzakonskih akata da se donese... Iz Privredne komore kažu da se privreda treba konsultovati u izradi ovog zakona

14166 pregleda 8 komentar(a)
Poslanici PES-a juče na presu, Foto: Mirko Kotlaš
Poslanici PES-a juče na presu, Foto: Mirko Kotlaš

Pošto neće biti javne rasprave o Predlogu zakona o razvojnoj banci koji su podnijeli poslanici Pokreta Evropa sad (PES), šef tog poslaničkog kluba Vasilije Čarapić pozvao je zainteresovanu javnost da se o tom aktu informiše na njegovoj “LinkedIn” stranici.

Nekoliko sati nakon što je to poručio sa konferencije za novinare u Skupštini Crne Gore, on je na toj društvenoj mreži napisao da svi koje žele da daju sugestije, to učine slanjem elektronske pošte na adresu njihove saradnice iz državnog parlamenta.

Da je Vlada podnijela predlog zakona koji predviđa ukidanje IRF-a i osnivanje razvojne banke, tak akt morao bi biti stavljen na javnu raspravu.

“Predlog zakon će biti u proceduri neko vrijeme, nadamo se da će se usvojiti tokom ovog mjeseca, ali ako neko ima neke sugestije ili pitanja, to će moći da uradi tako što će se informisati na mojoj “LinkedIn” stranici, gdje ćemo dati upustva za to kako ćemo primati neke sugestije. Trudićemo se da svakom damo odgovor tako da taj aspekt javne rasprave nije isključen, a svakako ste upoznati da priča o razvojnoj banci traje decenijama”, rekao je Čarapić novinarima juče u odgovoru na pitanje zašto o ovom za privredu važnom predlogu zakona nije bilo javne rasprave i konsultacija sa privredom.

Čarapić je novinarima na presu na kome je predstavljen predlog zakona kazao i da “javna rasprava nije potrebna jer ga (zakon) predlažu poslanici”.

Predlogom je definisano da razvojna banka preuzme sve poslove, imovine i zaposlene Investiciono-razvojnog fonda (IRF) koji će biti ugašen čim se banka upiše u Centralni registar privrednih subjekata. Osnivački kapital banke bi bio 90 miliona eura i činio bi ga kapital koji je preuzet od IRF-a.

Ovo je jedan od krupnih ekonomskih predloga zakona koji ako se usvoji stupiće na snagu mimo javne rasprave. Vlada bi trebalo da dostavi mišljenje na ovaj predlog zakona, a poslanici ga mogu usvojiti i bez mišljenja izvršne vlasti.

Iz Privredne komore (PKCG) “Vijestima” je juče zvanično rečeno da već godinama zagovaraju osnivanje razvojne banke koja će doprinijeti privrednom i ekonomskom razvoju naše države i u tom smislu podržavaju njeno osnivanje.

“Međutim, mišljenja smo da je kod izrade propisa, pa i ovoga, neophodno konsultovati privredu. Ovo naročito imajući u vidu da su budući klijenti razvojne banke privredni subjekti, na čije potrebe razvojna banka treba da odgovori i čiji pouzdan partner treba da bude. Jer, upravo će od same strukture i osnova na kojima bude postavljena razvojna banka, zavisiti i u kojoj mjeri će privreda imati koristi od njenog osnivanja”, poručili su iz PKCG.

PKCG
foto: PKCG

Kada su u pitanju podzakonski akti koji će se donijeti za potrebe ovog zakona, Čarapić je naveo da ne želi da “spekuliše o njihovom broju, ali da vjeruje da transformaciju IRF-a u razvojnu banku mogu obaviti za tri mjeseca”.

“Osnivački kapital razvojne banke ne može biti manji od 90 miliona eura i to precizno piše u predlogu zakona, ovaj novac već postoji i neće biti potreban dodatni za ovu banku. Kapital će činiti onaj koji se preuzme od IRF-a”, kazao je Čarapić.

On nije precizirao kako su došli do ove cifre, da li je rađena neka analiza i da li su sa nekim imali konsultacije.

“Što se tiče iznosa kapitala to je najmanji mogući iznos, 90 miliona za ovaj zakon. Smatramo da je to dobra polazna osnova da ćemo u narednom periodu preuzimanjem kreditnih depozita, doći do većeg kapitala banke”, naveo je on i dodao da očekuje da ovaj model neće ugroziti nijednu komercijalnu banku.

Premijer Milojko Spajić je u novembru prošle godine kada se sastao sa tadašnjim rukovodstvmo IRF-a najavio ovu transformaciju u cilju veće dostupnost sredstvima podrške i povoljnijim uslovima kreditiranja.

“Vijesti” čekaju odgovor od Ministarstva finansija u vezi sa tim koje su dosadašnje aktivnosti koje je ovaj resor do sada sproveo povodom transformacije IRF-a u u razvojnu banku, kada će uputiti Vladi na usvajanje Predlog zakona o razvojnoj banci, da li će on biti na javnoj raspravi, kao i koji je stav ministarstva finansija povodom PES-ovo predloga zakona o razvojnoj banci.

Spajić bi da izbjegne javnu raspravu

Stav DPS-a je da je predlog zakona o razvojnoj banci koji su u skupštinsku proceduru bez prethodne javne rasprave predali poslanici PES-a, nastavak loše prakse ove Vlade.

“Ovo je, nemojte imati nikakvu dilemu, ideja Milojka Spajića, Vlade, koju potura poslaničkom klubu da bi na taj način izbjegao javnu raspravu. Vrlo neodgovorno, ne odgovara osnovnom postulatu da javnost bude upoznata sa svim aspektima. Upravo zbog toga budi sumnju, a možemo da pohvalimo to što konačno stavljaju fokus na teme koje su od važnosti za građane i život. Ali, nažalost, to čine na ovaj način koji je netransparentan i nedovoljno odgovoran”, kazao je juče novinarima poslanik DPS- a Nikola Rakočević.

On je naveo da “ako smo dobro obavješteni, potrebno je 100 miliona eura da bi se napravio model o kojem govore kolege iz PES-a i da će zbog toga biti potrebna obimna analiza da bi došli do finalnog odgovora”.

Razvojna banka će podići konkurentnost privrede

Čarapić je na “LinkedInu” napisao da su pokrenuli proces transformacije IRF-a u razvojnu banku i da se u skupštinskoj proceduri nalazi zakon čije bi usvajanje omogućilo našoj zemlji da krene u snažan ciklus ekonomskog razvoja, usklađujući se sa najboljim praksama i standardima EU.

“Razvojna banka će podići konkurentnost privrede na do sada neviđeni nivo prije svega kroz kreiranje novih finansijskih instrumenata podrške i mnogo efektivnije korišćenje EU sredstava. Donošenjem ovog zakona otvorili bi novo poglavlje u ekonomskom razvoju Crne Gore, jer je upravo razvojna banka jedan od ključnih elemenata naše strategije za budućnost Crne Gore kao uspješne ekonomije unutar porodice EU zemalja. Svi koji su zainteresovani da daju sugestije na zakon ili imaju pitanja u vezi sa zakonom mogu poslati e-mail na tamara.crnogorcic@skupstina.me”, naveo je Čarapić

Bonus video: