Preduzeća za vodosnabdijevanje i odvođenje komunalnih otpadnih voda imaju viška radnika, nisu nezavisna od politike, imaju ogromne gubitke vode jer se oko 60 odsto vode izgubi u mreži ili ne naplati, od 24 preduzeća 11 je prošle godine poslovalo negativno, neki su od nalaza Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) navedeni u njenom Izvještaju o aktivnostima u vezi sa regulisanjem komunalne djelatnosti u 2023. godini koji je dostavljen državnoj Skupštini.
Iz ove agencije koja je nadležna za odobravanje regulatornih rashoda i prihoda preduzeća za vodosnabdijevanje, odnosno odobravanje cijena za potrošače, navode da se ove negativne ocjene ponavljaju iz godine u godinu sa malim znakovima napretka, kao i da i dalje nisu zadovoljni podacima koje dobijaju od ovih preduzeća.
U izvještaju se navodi da je u interesu korisnika usluga - potrošača, stvaranje zdravog poslovnog ambijenta u ovoj djelatnosti, a to prema njima podrazumijeva da ova javna preduzeća imaju profesionalne upravljačke organe, profesionalne odnose između opština kao vlasnika i uprava preduzeća, da postoji brz i nepristrasan nadzor nad zakonitošću rada ovih preduzeća, da ova preduzeća pravovremeno izvršavaju obaveze propisane Zakonom na transparentan i politički nepristrasan rad, kao i da postoji ažuran i objektivan inspekcijski nadzor nad njihovim radom.
“U sektoru vlada opšti konsenzus da postoje značajni potencijali za njegovo unapređenje. Ključni faktori za ostvarivanje ovog cilja uključuju uspostavljanje jasne podjele nadležnosti i jačanje mehanizama odgovornosti i nezavisnosti”, navedeno je u izvještaju.
Višak radnika, rekorder Andrijevica
Iz Agencije navode da troškovi zaposlenih, odnosno njihovih zarada, čine preko polovine ukupnih troškova ovih preduzeća.
U ovim preduzećima lani je radio ukupno 2.271 zaposleni, kao i još 143 lica, angažovana posredstvom agencija za ustupanje zaposlenih ili preko ugovora o privremenim i povremenim poslovima.
“U poređenju sa zemljama okruženja, gdje je u 2023. godini u prosjeku bilo 3,37-6,43 zaposlenih na 1.000 korisnika, u Crnoj Gori je u 2023. godini kod ovih preduzeća bilo 8,22 zaposlenih na 1.000 korisnika usluge javnog vodosnabdijevanja, što bi mogao biti pokazatelj prekomjernog broja zaposlenih”, navedeno je u Izvještaju.
Najbolji odnos broja zaposlenih i korisnika ima Vodovod i kanalizacija iz Tivta koji ima ukupno 68 radnika i skoro 12 hiljada potrošača. Njegov koeficijent je 5,7 radnika na hiljadu korisnika.
Taj pokazatelj je najlošiji kod Vodovoda u Andrijevici u kojem radi 41 zaposleni, a imaju ukupno 638 potrošača, odnosno oni imaju 65 zaposlenih na hiljadu korisnika.
Nakon Tivta, najbolji odnos između zaposlenih i potrošača ima vodovod u Beranama, koji sa 62 zaposlena pokriva potrebe deset hiljada korisnika, a zatim kotorski sa 100 radnika na 16 hiljada korisnika.
Iz Agencije navode da naročito na sjeveru vodovodna preduzeća imaju mali broj korisnika da bi ostvarili potrebne prihode za pokrivanje operativnih troškova i neophodnih investicija.
“Jedan od mogućih pristupa za prevazilaženje ovih problema je agregacija ili spajanje malih vršilaca. Agregacija omogućava zajedničko korišćenje resursa, smanjenje operativnih troškova i poboljšanje kapaciteta za pružanje usluga. Takođe, veći vršioci imaju bolje mogućnosti za obuku kadrova, implementaciju naprednih tehnologija i realizaciju investicija”, navedeno je u izvještaju.
Izgube 68 miliona kubika vode
Iz ove agencije navode i da su svi vodovodi prošle godine sa vodoizvorišta zahvatili 112 miliona kubika vode, a da su od potrošača naplatili 43,8 miliona kubika vode, odnosno da je izgubljeno ili nenaplaćeno 68 miliona kubika vode.
Značajan dio preduzeća ne mjeri precizno zahvaćenu vodu već se bazira na procjeni, odnosno od 24 preduzeća samo šest u potpunosti mjeri ukupno zahvaćenu vodu i to vodovodi Bar, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Podgorica i Tivat.
Neki vodovodi u potpunosti ne mjere ni potrošenu vodu, već je obračunavaju paušalo. U Petnjici ni jedan potrošač nema vodomjer već se svima paušalno određuje količina potrošene vode, a ovaj procenat paušalnosti u Šavniku i Kolašinu iznosi 76 odsto, u Plužinama 56 odsto, u Mojkovcu 39 odsto, u Andrijevici 38 odsto, Beranama 24 odsto, Plavu i Nikšiću 23 odsto,...
Razlika između zahvaćene vode i one koja je stvarno naplaćena od potrošača u izvještaju se naziva neprihodovana voda.
“Prosječna vrijednost stepena neprihodovane vode za vršioce koji su dostavili podatke o količinama potisnute vode (mjerenim i procijenjenim količinama zahvaćene vode i količinama preuzetim od Regionalnog vodovoda) i količinama fakturisane vode iznosi 67%, što ukazuje na to da je stepen neprihodovane vode na visokom nivou”, navedeno je u izvještaju.
Najveći procenat neprihodovane vode ima Vodovod Cetinje, on s izvorišta zahvati 5,4 miliona kubika vode, a od potrošača naplati svega 933 hiljade kubika, odnosno kroz vodovodnu mrežu se izgubi ili ne naplati čak 83 odsto vode.
Vodovodi u Baru i Kotoru imaju procenat neprihodovane vode od 77 odsto, u Ulcinju i Nikšiću je taj procenat 75 odsto, u Herceg Novom 73, u Beranama 71 odsto, Pljevljima 61 odsto, Podgorici 58 odsto, Bijelom Polju 57 odsto, Budvi 53 odsto,...
“Primjer ViK Tivat je reprezentativni primjer vršioca koji se uspješno i kontinuirano bavi ovim problemom. Naime, stepen neprihodovane vode u vodovodnom sistemu kojim upravlja ViK Tivat iznosi 34%, što je značajno ispod crnogorskog prosjeka, a svakako može poslužiti kao primjer drugim vršiocima da je samo predanim radom, stepen neprihodovane vode, moguće svesti na prihvatljiv nivo”, navedeno je u izvještaju.
Najgore posluje Vodovod Podgorica
Od ukupno 24 preduzeća za vodosnabdijevanje 11 (ViK Andrijevica, ViK Bijelo Polje, ViK Budva, ViK Cetinje, KD Gusinje, KD Petnjica, KD Plav, ViK Pljevlja, ViK Podgorica, ViK Rožaje, ViK Ulcinj) je prema bilansu uspjeha na kraju 2023. godine poslovalo sa gubitkom.
Podgorički Vodovod bio je u gubitku od 3,8 miliona, cetinjski je imao gubitak od milion i po, budvanski od milion eura,... Najbolji rezultat je imao nikšićki vodovod koji je imao profit od 598 hiljada eura, hercegnovski je bio u plusu od 211 hiljada eura, tivatski za 116 hiljada,...
Agencija poziva na odgovornost
Iz Agencije pozivaju na jasnu odgovornosti svih aktera u lancu upravljanja ovim preduzećima, uključujući jedinice lokalne samouprave, njih kao Agenciju, druge državne institucije i samu upravu preduzeća, kao pružaoce usluga korisnicima. U izvještaju se preduzeća za vodosnabdijevanje i tretman otpadnih voda nazivaju “vršiocima usluga”, što je pravna terminologija iz zakona.
“Važno je istaći da je neophodno obezbijediti što veću nezavisnost u radu vršilaca. Nezavisnost omogućava vršiocima da djeluju bez političkih pritisaka ili uticaja, fokusirajući se isključivo na unapređenje kvaliteta usluga i efikasnost poslovanja. Ovo se može postići kroz jasno definisane strukture upravljanja, s profesionalnim menadžmentom koji je osnažen da donosi odluke u najboljem interesu za korisnike usluga. Ključni element u osiguravanju da se nezavisnost vršilaca ne zloupotrebljava je kontrola njihovog poslovanja. Efikasni mehanizmi kontrole treba da omoguće da vršioci obavljaju svoju djelatnost u skladu s postavljenim standardima i procedurama, te da odgovaraju za svoje postupke. Ovi mehanizmi uključuju redovne revizije, nezavisne inspekcijske nadzore i javno izvještavanje o radu vršilaca”, navedeno je u izvještaju.
Praksa je da imaju samo jednogodišnje planove
U Izvještaju se navodi da je praksa ovih preduzeća da imaju jednogodišnje poslovne planove.
“Ovaj pristup može ograničiti dugoročno planiranje, investiranje i efikasnost u poslovanju. Zbog toga je važno razmotriti prelazak na višegodišnje poslovne planove. Višegodišnji poslovni planovi omogućavaju vršiocima (vodovodnim preduzećima) da planiraju unaprijed i postavljaju dugoročne ciljeve. Ova stabilnost je ključna za ostvarivanje strateških investicija i razvoj infrastrukture. Sa jasnom vizijom za narednih nekoliko godina, vršioci mogu bolje locirati resurse, optimizovati troškove i povećati efikasnost”, navedeno je u Izvještaju.
Održivost ovih preduzeća ključna za bolji kvalitet života građana
Iz Agencije navode da korisnici usluga često nemaju dovoljno informacija ili moći da utiču na ova preduzeća, zbog čega je uloga regulatora da osiguraju da ova preduzeća ne koriste svoj monopolistički položaj, uvodeći pravila za utvrđivanje cijena usluga i osiguravajući kvalitet usluga.
Ističu da je dugoročna održivost poslovanja ključna za stabilnost sektora, a da je razvoj infrastrukture od vitalnog značaja za unapređenje kvaliteta usluga i zadovoljenje rastućih potreba korisnika, kao i da regulator igra ključnu ulogu u podsticanju ovih investicija.
“Ključno je da se u smislu javnog interesa, a ne pojedinačnih interesa institucija, pristupi proaktivnom definisanju zakonskog okvira koji će podržati sve navedeno. Ovo će osigurati da se sektor efikasno i transparentno prilagođava izazovima i potrebama zajednice, unapređujući tako ukupan kvalitet života građana”, navedeno je u izvještaju.
Bonus video:
