Spajić: Marže se ograničavaju na prvoj redovnoj sjednici Vlade, sprovodimo i singapurski model

Vlada će na prvoj redovnoj sjednici Vlade proširiti obuhvat ograničenja marži a ovaj put će biti uključen veći broj proizvoda. Ključno za crnogorsko tržište je dovođenje stranih trgovačkih lanaca iz Evropske unije, kako bi se se tržište otvorilo a marže smanjile.

To je na konferenciji za medije poručio premijer Milojko Spajić.

Istakao je da su Evropa sad 1 i 2 samo početak ekonomskih reformi koje planiraju do kraja mandata Vlade, te da će i standard građana biti značajno veći. Naveo je i da su trgovinski lanci posebno napredovali za vrijeme ranijih vlada te da rade na ograničenju marži.

"Na prvoj redovnoj sjednici Vlade ćemo proširiti obuhvat za koje ćemo ograničiti marže, i obuhvatiti više proizvoda", istakao je Spajić i naveo da je ključno dovođenje stranih lanaca iz EU, kako bi se se otvorilo tržište a marže smanjile.

Spajić je dodao i da Crna Gora mora da ispravi infrastrukturu jer je proizvod dolaskom u Crnu Goru već skup, a ne isplati se dovoditi velike količine proizvoda. Naveo je da je inflacija ista kao na evropskom nivou i da ona nije problem, već da su cijene porasle do te mjere, da se svaka mala promjena osjeti.

"Porast cijena se desio za vrijeme 43. Vlade, 80 odsto povećanja cijena od 2020. do 2024., se desilo za vrijeme te Vlade. To je velikim dijelom zbog geopolitike, a mi sada moramo to da ispravljamo i cijene vraćamo na raniji nivo. Imaćemo mjere, pitaćemo građane koje proizvode moramo da obuhvatimo i građani ne trebaju da se sekiraju", naveo je Spajić i naglasio da ima i evropskih marketa, u kojima su cijene niže nego u domaćim.

Kredit EBRD-ija odložio ašov

Na pitanje o njegovoj ranijoj najavi, da će prva lopata na drugoj dionici auto-puta ići u zemlju već u septembru, Spajić je naveo da su planirali da će sami graditi ovu cestu, dok se u međuvremenu zainteresovala i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

"Da bi smo obezbijedili finansije od EBRD-ija i dobili grant viši od 100 miliona eura, mi smo morali da se prilagodimo njihovom tenderu i načinu rada, i to se promijenilo u par mjeseci. Grant od 100 miliona i kredit od 200 miliona po najpovoljnijim uslovima, potpuno opravdavaju par mjeseci čekanja", naveo je Spajić.

Spajić se osvrnuo i na brige oko održivosti Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), i naveo da nije srušen zdravstveni sistem pa će i PIO uvijek imati novca za penzije. Istakao je da su Evropa sad 1 i 2, suštinski iste reforme.

"Nikome nikada neće biti smanjene penije, to što neko ne umije da računa i ne shvata da to povećava i bruto zarade, i usklađivanje tri puta godišnje. Takođe i da se bira najpovoljniji bod, da se miče četvrtina najmanje povoljnih bodova itd. Uz jednu tako rigoroznu proceduru, dolazite do toga da ni teoretski nije moguće da će se nekome smanjiti penzije, to teoretski nije moguće. To što oni govore da će svako povećanje prosječne zarade, dovesti do toga da će onima koji imaju malo manje zarade od prosječnih, smanjivati penzije u budućnosti. To je logika koju su ti ljudi predstavili, to bi značilo da Evropom sad 1 bi trebalo da su se smanjile penzije", istakao je Spajić i dodao da je riječ o dezinformacijama.

Poslanici pisali Zakon o Razvojnoj banci

Upitan da li je Zakon o Razvojnoj pripremalo Ministarstvo finansija ili poslanici Pokreta Evropa sad, s obzirom da su informacije o tome oprečne, Spajić je istakao da ne vidi šta je sporno da Vlada i Skupština zajedno rade na nekom propisu.

Zakoni koje podnose resori, moraju se dati na javnu raspravu što u ovom slučaju, nije učinjeno.

"Što bi smetalo bilo kome da Skupština i Vlada, odnosno da komuniciraju i zajednički pripremaju akte? Je li to nenormalno? Procedure skupštinske su sve ispoštovane, suštinski je Ministarstvo finansija pripremilo mišljenje, a ne zakon, i to je bio neki nesporazum i ta jezička formulacija je bila nesretna", dodao je on i istakao da nisu zaobilazili javnu raspravu.

Naglasio je da je zadovoljan saradnjom sa Skupštinom, da bi neke stvari mogle da idu malo brže ali da razumiju procedure. Upitan da li predsjednik države Jakov Milatović komplikuje zakonska rješenja, istakao je da

"Potpuno smo začuđeni reakcijama Milatovića, vraćanjem nekih od zakona koji su svima nesporni i imaće neke prilične konsekvence i dovode nas u poziciju da moramo da vidimo, da li ćemo moći da počnemo školsku godinu na vrijeme. Potpuno bespotrebno, mislim da je to isključivo na fonu privlačenja medijske pažnje ili neke kampanje koja predstoji, tako da je to nama neshvatljivo i pozivamo predsjednika da ne opstruira rad", naveo je Spajić i pozvao Milatovića da bude ažurniji.

Dodao je da je francuski "EDF" zainteresovan da kupuje crnogorsku struju i da je plasiraju u Italiju, jer je kilovat-čas najskuplji na jugu Italije.

Upitan o izmjenama Zakona o državnoj imovini koje Skupština prošle sedmice nije usvojila, naglasio je da je u interesu Crne Gore da se mogućnost ulaganja da svima sa dugoročnom vizijom, a ne samo turističkim rizortima.

Spovode i model iz Singapura

Spajić je istakao da mu je premijer Singapura saopštio tri koraka kroz koje je ta država došla od najsirmašnije, do jedne od najbogatnijih.

"Tri su ključne mjere koje država mora da sprovede, one moraju da krenu odmah a neke od njih, efekti će biti vidljivi kratkoročno, srednjoročno a za neke dugoročno - odnosno za dvije, tri godine, za pet, šet, pa za 10 godina", pojasnio je on.

Spajić je naveo da su kratkoročne reforme one vezane za poresku politiku. Ekonomski model Singapura je bio fokus na ljude jer su morali s obzirom da uvoze vodu, struju i druge resure, a fokus ove Vlade je isti, pa su nam ljudi primarni resurs.

"U oktobru ove godine poresko opterećenje na ljude i rad će da bude na 16,2 odsto za prosječnu zaradu", pojasnio je on i dodao da je to ubjedljivo najmanje opterećenje u Evropi.

Naglasio je da je ulaganje u infrastrukturu druga, odnosno srednjoročna mjera. Istakao je da je pristup Podgorici ključan za svaku opštinu u Crnoj Gori, kao i njihova međusobna povezanost.

"Ovo je 18 dionica auto-puteva i brzih cesti koje planiramo da izgradimo. Auto-putevi se ne grade 100 puta, oni se grade samo jednom. Njemačka je Njemačka zbog infrastrukturne povezanosti i ima stratešku lokaciju", naveo je Spajić i istakao da se Crna Gora ponaša kao da nema slično tržište i poziciju.

On je naveo da će nakon završetka brzih cesti, građani od Podgorice do Andrijevice stizati za 38 minuta, od Glavnog grada do Berana za 45, do BIjelog Polja oko sat vremena, a toliko će trebati i do Rožaja.

"Podgorica-Nikšić biće 30 minuta, Podgorica-Žabljak biće oko sat vremena, Pdogorica-Budva biće oko pola sata, Podgorica-Herceg Novi biće oko 50 minuta, Podgorica-Beograd će auto-putem biti tri sata...", istakao je on i dodao da će do Sarajeva trebati dva i po sata, a do Prištine sat i po.

Istakao je da je dugoročna mjera fokus na prosvjetu, te da ulaganje u taj sektor daje rezultate na duže staze, odnosno kroz 15 godina. Istakao je da je 100 miliona eura obezbijeđeno za razvoj prosvjete kroz Plan rasta, te da pokušavaju da dio infrastrukture izostave kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (WBIF), kako bi se za prosvjetu oslobodilo do 200 miliona eura.

"Ove godine se dešava rekonstrukcija 57 vrtića i škola, uvođenje robotike u osnovne škole, i želimo da djeca budu konkurentna. Mi želimo da djeca budu konkurenta a kroz ovaj sjajan plan, to će se i postići", istakao je on.