Privatna naftna kompanija Jugopetrol dužna je u roku od osam dana da državi Crnoj Gori preda u sudržavinu naftna postrojenja, velike rezerovare u mjestu Lipci u Bokokotorskom zalivu.
To piše u rješenju koje je juče donio sudija Osnovnog suda u Kotoru Veljko Bulatović, a u koje su “Vijesti” imale uvid.
Bulatović je donio rješenje u postupku koji je pokrenuo izvršni povjerilac - država Crna Gora - koju zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.
Ovim se, nakon punih osam godina od pravosnažnosti presude, koju je sudija Bulatović donio u korist države Crne Gore stavlja tačka i postrojenja i inventar prelaze u državno vlasništvo.
Zaštitnik je prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” tražio i da sudski organi donesu rješenje po kome će Jugopetrol vratiti i imovinu koja pripada državi Crnoj Gori u Baru i Bijelom Polju.
Država Crna Gora je 2016. pravosnažno izašla kao pobjednik iz decenijskog sudskog spora s kompanijom Jugopetrol u vezi s naftnim rezervoarima koji se nalaze u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, ali do danas nije ušla u posjed ove imovine što je ključ za opstanak i dalji razvoj državne naftne kompanije Montenegro Bonus. Uz to, država, odnosno, Vlada nije ni aneksirala ugovor s Montenegro Bonusom i kroz aneks mu omogućila da upravlja ovim rezervoarima.
Dodatno pitanje koje izvršna vlast “gura pod tepih” je dogovor s Jugopetrolom (u vlasništvu grčkog Helenika) u vezi s nadoknadom za izgubljenom milionskom dobiti Montenegro Bonusu koji od 2004. godine ne može da upravlja rezervoarima. Procijenjeno je da je državna kompanija na godišnjem nivou od pokretanja do završetka sudskog spora izgubila najmanje 1,5 miliona po jednoj godini. Montenegro Bonus spor protiv Jugopetrola pokreće 2003. godine, koji potom država Crna Gora preuzima 2005. i koji se okončava 2016. godine.
Crnoj Gori je 2003. godine pripalo da rukovodi skladištima naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, a te godine se osniva i Montenegro Bonus s ciljem da upravlja državnom imovinom koja je preuzeta od bivše Savezne direkcije za robne rezerve.
Jugopetrol je privatizovan 2002. godine i postaje dio grčke Helenik Petroleum grupe, a već godinu kasnije Montenegro Bonus pokreće spor zbog nemogućnosti korišćenja rezervoara za koje je grčki investitor tvrdio da mu pripadaju po privatizacionom ugovoru i upisuje ih u svoje 100% vlasništvo.
“Na osnovu pravosnažne i izvršne ispravne presude - Osnovnog suda u Kotoru od 24. maja 2016. godine, a u skladu s presudom Višeg suda u Podgorici od 13. septembra 2016.godine, po predlogu izvršnog povjerioca - država Crna Gora - određuje se izvršenje prema izvršnom dužniku “Jugopetrol” radi predaje u sudržavinu nepokretnosti, objekte i inventar u roku od osam dana”, piše u rješenju sudije Bulatovića.
Rješenjem su obuhvaćene porodične stambene zgrade površine 180 kvadrata, 60 kvadrata, 265 kvadrata, društvene stambene zgrade od 63 kvadrata, 170 kvadrata, 170 kvadrata, 179 kvadrata, 66 kvadrata, čelični rezervoar za vodu od 750 kubika. Obuhvaćena je i katastarska parcela od 7.061 kvadrata, manipulativni cjevovod dužine 6.071 metara, saobraćajnice i platoi površine 8.680 kvadrata koji služe za redovnu upotrebu objekata i instalacija, dizel električni agregat 500KWA, trafostanica 400KW, sklonište za 25 osoba, vodovodne instalacije s hidratantskom mrežom dužine 1.800 metara, ograda s tri pješačke i kolske kapije, tri stražarnice, dva separatora za zauljane vode, spoljna rasvjeta, mjerna oprema, kanalizacija kišna, fekalna, zauljana, petrolejski vez s elektroinstalacijama, svetionik.
Takođe, u roku od osam dana mora se u državinu predati porodična stambena zgrada od 1106 kvadrata, društvena stambena zgrada površine od 63 i 66 kvadrata, dva čelična rezervoara od 2.600 kubika s tankovima i postoljima, kao i čelični rezervoar od 5.000 kubika s tankovima i postoljima.
Istovremeno “Jugopetrolu” se izriče i novčana kazna od 20 hiljada eura, a odgovornom licu u toj kompaniji 500 eura.
Izvršni direktor “Montenegro bonusa” Miljan Ivanović kazao je ranije “Vijestima” da su kod Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države i Ministarstva energetike pokrenuli pitanje obeštećenja zbog nemogućnosti korišćenja imovine koja je bila predmet sporenja s Jugopetrolom.
Početna procijenjena vrijednost skladištnih naftnih kapaciteta na tri lokacije iz 2004. godine iznosi 11,64 miliona, a po procjeni koju je radio Ekonomski fakultet u Podgorici iz aprila 2008. godine ona je uvećana i iznosi 16,2 miliona.
Spremaju tender za adaptaciju rezervoara u Baru
Predlogom zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je ušao u skupštinsku proceduru država planira formiranje obaveznih naftnih rezervi. Pitanje obaveznih rezervi ocijenjeno je, u okviru pregovora o pristupanju Crne Gore u Evropsku uniju, kao ključno mjerilo za otvaranje i zatvaranje pristupnih pregovora o Poglavlju 15 - Energetika.
Rezerve će služiti u slučaju rizika od nastanka poremećaja ili u slučaju poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima
Država planira da naftne rezerve čuva u rezervoarima državnog Montenegro Bonusa u Baru za čiju modernizaciju treba da potroši 1,5 miiona eura od 7,5 koliko je dodijeljeno bespovratno iz EU, dok će ostatak novca biti potrošen za nabavku rezervi naftnih derivata.
Za potrebe adaptacije i modernizacije rezervoara Ministarstvo energetike i rudarstva treba da raspiše tender za izvođenje radova i nadzor nad radovima koji bi trebalo da traju šest mjeseci, a prve količine naftnih rezervi će se kupiti u 2025. godini.
Država Crna Gora je 2016. pravosnažno izašla kao pobjednik iz decenijskog sudskog spora s Jugopetrolom u vezi s naftnim rezervoarima, ali do danas nije ušla u posjed ove imovine što je ključ za opstanak i dalji razvoj državne naftne kompanije Montenegro Bonus.
Bonus video:
