Trgovci ljuti, ali će poštovati odluku o ograničenju marži

Vlada nije razgovarala sa privrednim partnerima pri donošenju nove odluke o ograničenju marži, a izostale su ekonomske analize, socijalni dijalog, narušiće se poslovni i konkurentski ambijent, stvoriti negativne posljedice za kompanije, mjere imaju primjese populizma, trgovci nisu odgovorni za visoke nivoe cijena...

To su neke od kritika koje su Privredna komora, dio trgovačkih lanaca i dva udruženja poslodavaca, uputili Vladi nakon što je na sjednici u srijedu, donijela odluku da u trgovinama na veliko i malo ograniči marže za 66 prehrambenih i higijenskih proizvoda.

Iz Vlade su istakli da će se ovom mjerom, na akciji naći više od 1.000 artikala.

U odnosu na raniju akciju “Limitirane cijene”, na spisku proizvoda su sada i voće, povrće, malo više vrsta mesa i namirnica za ličnu higijenu. Ova mjera počeće osam dana nakon objave u Službenom listu, a trajaće do 31. januara sljedeće godine. Marže su za sektor prehrane u trgovinama na veliko i malo ograničene na 10 odsto, dok su za higijenske proizvode ograničene na maksimalno 10 odsto, u trgovini na veliko i 15 odsto u trgovini na malo.

Trgovci ostali bez glasa

Iz najvećeg domaćeg trgovačkog lanca “Voli”, “Vijestima” su kazali da će poštovati mjere kao i sve odluke Vlade, ali i da o novom ograničenju marži nisu bili konsultovani. Naglasili su da su cijene porasle na globalnom nivou te da domaće, nisu veće nego u regionu.

“Naš je stav da ovo neće uticati na smanjanje inflacije, jer marže nisu razlog rasta cijena. Marže nisu, niti će biti razlog inflacije. Kompanija “Voli” u svom lancu marketa primjenjuje najniže marže koje mogu da osiguraju stabilno i neometano poslovanje. Ograničenje marži i povećanje plata ne idu jedno s drugim”, kazali su iz ove trgovačke firme.

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je na konferenciji za medije kazao da nakon primjene ove odluke očekuje smanjenje cijena, jer su po nalazima tržišne inspekcije, trgovačke marže puno veće od onih na koje će da ih ograniče.

Da ni oni nisu pitani, “Vijestima” su potvrdili i iz budvanske kompanije “Mega promet”. Istakli su da će i oni poštovati mjere i istaći proizvode sa limitiranim cijenama, ali vjeruju da bi se za ove i slične korake, moralo razgovarati sa privredom kako bi se našlo zajedničko održivo rješenje kojim bi svi bili zadovoljni.

“U dijelu broja artikala nismo mogli uticati, a samim tim nismo imali mogućnost reakcije i komentarisanja. O asortimanu i broju artikala koji je uključen u ovu kampanju saznali smo nakon dopisa od strane Prviredne komore, nakon sjednice Vlade. Iako smo prepoznati kao kompanija koja posluje isključivo na teritoriji Budve, smatramo da smo mogli dati doprinos u pripremanju ove kampanje. Kao uvozno orijentisana ekonomija koja jako malo proizvodi, direktno zavisimo od cijena koje dobijamo od dobavljača iz inostranstva. Ne bi trebalo porediti cijene sa zemljama Evrope i svijeta koje su proizvodno orijentisane i pojedinačno su velika tržišta i te iste proizvode ne uvoze, već proizvode pa i ti proizvodi u nabavci manje koštaju u tim zemljama”, istakli su iz ove kompanije.

Dodali su da će učestvovati u svakoj budućoj inicijativi za poboljšanje standarda građana, te da će artikli koji su na akciji u njihovim marketima biti posebno označeni u odnosu na one koji su dio državne akcije.

“Vijesti” su komentar tražile od “Domaće trgovine”, “Merkatora” i “HD Lakovića”, ali odgovori na postavljenja pitanja nijesu stigli.

Da novu odluku Vlade, otvoreno ne podržavaju, saopštili su iz Unije poslodavaca (UPCG). Naglasili su da je donijeta bez prethodnih konsultacija i da su se rješenja morala razmatrati sa socijalnim partnerima, kroz dijalog koji je ovog puta izostao. Istakli su i da ih ne čudi bojazan privrede da se ovim postupanjem ruše osnovni tržišni postulati, ekonomska teorija i praksa i zanemaruju obaveze koje firme podmiruju iz marže, tj. troškovi redovnog poslovanja, održavanje, plate, investicije...

Istakli su da Đeljošaj, koji je član Socijalnog savjeta, jednostranim odlukama krši osnovne principe i iz ugla Međunarodne organizacije rada i EU, koji podrazumijevaju učešće privrede u donošenju odluka koje je se tiču.

“O Odluci i listi proizvoda Unija je upoznata isključivo putem medija, odnosno od resornog ministarstva do danas, na našu adresu nije stigao ni poziv za sastanak, niti usmena/pisana informacija ili zvaničan mejl u kojem obavještavaju o planiranom donošenju odluke. Osim izbjegavanja socijalnog dijaloga, ono je time pokazalo i odsustvo senzibiliteta za analitički pristup i diskusiju kojom bi kao socijalni partneri, razmotrili podatke i stavove privrede, te po tom osnovu se dogovorili o modelu koji ne bi dozvolio da negativni efekti mjera nadmaše (u potpunosti ili djelimično) one pozitivne - makar po građane”, istakli su iz Unije i dodali da su se do sada pokazali kao odgovoran socijalni partner, pa pozivaju Đeljošaja i Vladu da rješenja za probleme i izazove traže kroz konsultacije i kompromise, a posebno sa onima na koje će odluke najviše negativno uticati.

Dijalog obesmišljen, nema deflacije

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i predsjednica Socijalnog savjeta Naida Nišić je sredinom avgusta, kao odgovor na poruke predsjednika države Jakova Milatovića da je socijalni dijalog urušen, nakon što je Socijalni savjet preglasavanjem dao saglasnost na izmjene Zakona o radu, saopštila da jačaju socijalni dijalog i da donose mjere u interesu građana, privrede i države. Tada je istakla i da jednoumlje nije dobro i da je svaki glas protiv, dodatna vrijednost za svaku odluku.

Iz Privredne komore (PKCG) su saopštili da analiza profesora sa Ekonomskog fakulteta, o cijenama i poslovanju trgovinskih lanaca u Crnoj Gori pokazala da se rast cijena nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja privrede, već faktora na koje ona ne utiče. Pojasnili su da su tu analizu proslijedili resoru ekonomije po dobijanju odluke o ograničavanju marži, sa molbom da se donošenje mjere još razmotri.

“Nažalost, ovog puta PKCG nije konsultovan, a Odluka nam je proslijeđena na imejl 27. avgusta, nešto manje od 24 sata prije održavanja sjednice Vlade na kojoj je usvojena. Mišljenja smo da bi ovakva ili slična rješenja bila kvalitetnija kada bi se akcije koordinirale sa privredom, jer se deflacija ne može kreirati na ovaj način, a ovakve politike štetu mogu nanijeti ne samo trgovcima već i privrednicima u čitavom lancu. Reagovanje na posljedice, umjesto na uzrok, može proizvesti samo kratkoročne efekte. Analiza uticaja ograničavanja marži na vrijednost potrošačke korpe pokazala je da za 30 proizvoda korpe vodi smanjenju vrijednosti minimalne potrošačke korpe za 3,2 odsto”, naveli su iz PKCG i naglasili da je poređenje sa smanjenjem marži u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj, pokazalo da ove mjere nemaju antiinflatorni karakter.

Dodali su da se ravnoteža na tržištu stvara odnosom ponude i tražnje, čiji je indikator cijena, te da ako Vlada odredi niže cijene, moguće je da prihodi neće dostići troškove. Tvrde da trgovci i proizvođači mogu povući robu sa tržišta, u nadi da će odluka Vlade biti opozvana, da se mogu povećati marže na proizvode koji nisu obuhvaćeni odlukom što bi dovelo do rasta opšteg nivoa cijena, dok bi najgori slučaj bio smanjenje obima posla firmi i rast nezaposlenosti, manje plate i pad BDP-a.

Crnogorsko udruženje poslodavaca (CUP) je saopštilo da Vlada nastavlja da donosi ekonomske odluke bez konsultovanja privrede, čime izigrava poslodavaca i obesmišljava socijalni dijalog. Tvrde da će odluke bez jasnih analiza, sa primjesama populizma i bez uvažavanja tržišne situacije na tržištu, ozbiljno narušiti ambijent konkurencije i stvoriti negativne posljedice.

Naglasili su i da Vlada mora stvoriti adekvatan tržišni ambijent u korist privrede i građana, a ne donositi odluke suprotne tržišnim i principima socijalnog dijaloga.

“Odluka bez konsultacija i adekvatnog dijaloga sa poslodavcima, nastavak je antitržišnog ponašanja Vlade. Ovakvim pristupom urušava poslovni ambijent, a dometi u suštini neće imati pozitivan uticaj, naprotiv - štetiće i privredi i građanima. Suštinski izazovi i problemi u ekonomiji se odlažu, a primat nad stvaranjem odgovarajućeg poslovnog ambijenta i adekvatnih tržišnih uslova preuzima “utrkivanje” u donošenju mjera, koje su suprotne tržišnom poslovanju i gotovo uvijek na kraju sa negativnim posljedicama. CUP smatra da je sada više nego očigledno zašto Vlada ne želi reformu socijalnog dijaloga, već vještački održava monopolsku poziciju jednog udruženja skoro dvije decenije, koje očigledno nema uticaja da kroz socijalni dijalog brani interese poslodavaca, zaustavi odluke koje su antitržišne i dugoročno na štetu ekonomije i građana”, istakli su iz CUP-a.

Neto dobit 35,5 miliona

Šest najvećih lanaca i jedan najveći uvoznik prehrambenih i ostalih potrepština, imali su 2023. ukupan prihod od 1,08 milijardi eura, što je rast od 16 odsto u odnosu na 930 miliona prihoda iz 2022. godine.

Tih sedam kompanija je prošle godine imalo neto dobit od 35,5 miliona eura, odnosno porasla je za 62 odsto u odnosu na 21,9 miliona iz prethodne godine, pokazal su izvještaji o finasijskom poslovanju.