Program Evropa sad 2 nije fiskalno neutralan, izlaže javne finansije eksternim uticajima i čini ih dodatno zavisnim od fluktuacija finalne potrošnje, ocijenjeno je u analizi Fiskalne strategije koju je uradio Kabinet crnogorskog predsjednika, Jakova Milatovića.
U zaključcima analize Fiskalne strategije Crne Gore za period od ove do 2027. godine navodi se da u slučaju da ne dođe do značajnog privrednog rasta, ne postoje mjere kojima bi se nadoknadili izgubljeni prihodi, pa se dovodi u pitanje njegova održivost.
"Dok su kratkoročni pozitivni efekti ovog programa rast neto dohotka i smanjenje nejednakosti, djelujući stimulativno na finalnu potrošnju nastaviće da podstiče inflaciju u zemlji, i na taj način neutralisati povećanje raspoloživog dohotka za najveći broj građana. Stoga je potrebna detaljna analiza efekata i uticaja programa na standard građana i konkurentnost ekonomije“, navodi se u analizi, koja je urađena, kako je saopšteno, kao doprinos javnoj raspravi o tom dokumentu.
Dodatna preporuka jeste da se definiše metodologija za određivanje minimalne zarade koja bi obuhvatala rast troškova života i kretanje prosječne zarade, a sve u cilju povećanja predvidljivosti privređivanja i minimiziranja političkog uticaja u njenom određivanju.
"Potrebno je detaljno sagledati promjene do kojih može doći u obračunu budućih penzija kao i promjene godišnjeg ličnog koeficijenta zaposlenog, pa se preporučuje detaljna analiza koja bi otklonila potencijalne nedosljednosti i osigurala dugoročnu održivost isplate penzija“, navodi se u analizi.
Planirane reforme, kako je saopšteno, nose rizik da suštinski promijene strukturu penzionog sistema u Crnoj Gori gdje bi penzija, umjesto ekonomske, postala dominantno socijalna kategorija.
U zaključcima se navodi da ne postoji jasno prezentovana i dokumentovana veza između mjera i politika predloženih u Nacrtu Fiskalne strategije i prethodno definisanih ciljeva, kao što su ubrzanje ekonomskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta i ubrzana konvergencija ka zemljama Evropske unije.
"Stoga se preporučuje donosiocima odluka da kreiraju i sprovode one mjere i politike koje će rezultirati povećanjem stope privrednog rasta u dugom roku, a to mogu biti samo strukturne reforme na strani ponude praćene jačanjem institucija i adekvatnim pravnim okvirom“, rekli su iz Milatovićevog Kabineta.
Planirana ulaganja u kapitalne projekte su, kako se precizira, značajno niža od od onog koji je potreban kako bi zemlja, sa nivoom dohotka i stepenom razvoja infrastrukture kao što je Crna Gora, ostvarila održiv privredni rast.
"Kapitalna ulaganja su ključna za unapređenje infrastrukture pa ekonomska teorija preporučuje da budu na nivou od sedam odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je uglavnom bio slučaj sa zemljama Centralne i Istočne Evrope u periodu njihovog ubrzanog ekonomskog rasta“, navodi se u saopštenju.
Neophodno je, kako smatraju, unaprijediti transparentnost i konzistentnost u planiranju ekonomskih politika, što bi doprinijelo većoj predvidljivosti i povjerenju u kredibilitet kreatora ekonomske politike, kao i stimulativno djelovalo na ekonomske aktivnosti.
"Neophodno je uvažiti i značajne regionalne nejednakosti koje postoje, a što nije uzeto u obzir prilikom planiranja mjera, pa može dovesti do produbljivanja već postojećih regionalnih razlika“, navodi se u analizi.
Visok nivo deficita budžeta, rast troškova kamata i rast javnog duga u narednom periodu, kako se ocjenjuje, neće doprinositi stabilnosti javnih finansija, pa je neophodno preduzeti konkretne mjere kako bi se minimizovali fiskalni rizici, budžetski deficit održavao u nivou manjem od tri odsto BDP-a, što je i obaveza u procesu pristupanja EU, a javni dug smanjivao.
"Suficit tekuće potrošnje jeste pozitivna, ali ne i dovoljna karakteristika prognoziranog fiskalnog okvira, pa se preporučuje donosiocima odluka da se aktivno posvete unapređenju fiskalne discipline, borbi protiv sive ekonomije i unapređenju efikasnosti javne potrošnje“, zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
