Završena rasprava o dijelu zakona potrebnih za fiskalnu strategiju i program "Evropa sad 2"

Poslanici su završili raspravu u Skupštini o izmjenama Zakona o radu, o doprinosima, poreskim mjerama i dijelu drugih propisa, koji su potrebni za sprovođenje Fiskalne strategije i ujedno programa "Evropa sad 2".

Nakon gotovo osmočasovnog pretresa, završena je diskusija o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, o radu, o porezu na dobit pravnih lica, kao i o Predlogu Zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.

Poslanici će o tim propisima naknadno glasati u skupštinskom plenumu.

Osim toga, u petak 6. septembra, nastaviće raspravu o izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, poreza na dodatu vrijednost, akcizama, ali i o rebalansu budžeta za 2024. godinu.

Ministar finansija Novica Vuković je o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, kazao da se mjera predlaže po osnovu smanjenja opterećenja na troškove rada i da će promjenu neto plate, osjetiti svi. Ponovio je da nisu tačne tvrdnje da će se ubuduće penzije smanjiti, zbog predloženih mjera.

"Donošenjem ovog zakona poresko opterećenje rada će se umanjiti kroz smanjenje doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO), na teret zaposlenog i poslodavca sa ukupno 20,5 odsto na 10 odsto. Doprinos za PIO na teret zaposlenog sa 15 na 10 odsto i na teret poslodavca, sa 5,5 na 0 odsto", pojasnio je on i dodao da se utiče na sektor koji je najveći trošak za poslodavca.

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić je pojasnila da su tvrdnje opozicije da će se penzije smanjiti zbog većeg minimalca, apsurdne. Izmjenama Zakona o radu predviđeno je uvećanje najniže plate za srednjoškolce na 600 i 800 eura za visokoškolce.

Obećanja nisu ispunjena

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je naveo da PES nije ispunio obećanje na kojem su i dobili izbore, odnosno da će minimalac biti 700 eura. On je naveo da podržava uvećanje plata ali ne po cijenu zaduživanja i ugrožavanja javnih finansija. Dodao je da nema povećanja svih plata za 25 odsto ali da ima većih poreza.

Nišić je na kritike Konatara, da je već tražio izmjene zakona radi povećanja penzija za srazmjerne penzionere, kazala da je 43. Vlada imala šansu to da uradi. Istakla je da će se to uraditi do kraja godine.

Socijaldemokrate (SD) su istakle da je obećan minimalac 700 eura, 25 odsto veće neto plate za sve, sedmočasovno radno vrijeme i to sve do oktobra ove godine, te da su glasovi dobijeni ali da obećano nije ispunjeno.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović je naveo da je fiskalna strategija predložena na brzinu, te da bi rast plata trebao da ide kroz rast privrede a ne zakonsko djelovanje. Tvrdi i da će ove mjere ubrzati zaduženje i rast javnog duga, a pitao je i da li je o ovim mjerama upitana Evropska komisija.

"Crna Gora danas živi najveći ekonomski eksperiment, koji će imati tektonski uticaj na državne finansije. Niko ovdje u sali nije protiv povećanja plata, ali ekonomski model koji se zasniva na administrativnoj strani, nije ono što donosi novu vrijednost. Ukinuli ste realnu ekonomiju, povećali ste plate u državnom sektoru i negativno utičete na privrede. Imate za dvije godine povećanje minimalne plate 320 odsto", naveo je Milović i dodao da je i Centralna banka, istakla da može doći do rasta sive ekonomije.

Mihailo Anđušić iz istog kluba je naglasio da građani program "Evropa sad 2" smatraju za prevaru, posebno zbog visokih cijena u trgovinama, cijeni vode, poreza...

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić je pojasnio da se država oporavila nakon pandemije koronavirusa te da se tada ušlo i u bolje upravljanje finansijama. Investitori su ranije kako je kazao, privlačeni zbog niskih plata i jeftine zemlje, što je Crnu Goru posebno oštetilo u toku pandemije.

Njegov kolega Dražen Petrić je istakao da je rast plata bio veći od inflacije, čime je zarada posljednjih godina realno uvećana za oko 20 odsto. Poslanica PES-a Jelena Nedović je navela da ispunjavaju obećano.

Iz Demokrata su naveli da je povećanje plata značajno, posebno kada se uporedi sa činjenicom da su ovi koraci ranije sporo preduzimani. Poslanik Boris Bogdanović je dodao i da visoke cijene mora da prati rast plata.

Iz Bošnjačke stranke su naveli da podržavaju ova povećanja, a podrška je stigla i od Nove srpske demokratije (NSD)

Ministar Vuković je u prvom dijelu sjednice pojasnio da je izmjenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, planirano da se oslobode poreza kompanije, koja ulažu novac od dobiti u poljoprivredu. Ukupan iznos ovih poreskih oslobođenja za period od tri godine ne može biti veći od 300.000 eura. Istakao je da je cilj jačanje konkurentnosti poljoprivrede, povećanje broja proizvođača, projekata...

Donošenjem Predloga Zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze, cilj je dužnicima koji plate osnovni poreski dug u cjelosti, otpisati prispjele kamate. Poslanici su ranije danas, izglasali i izmjene Opšteg Zakona o obrazovanju i vaspitanju.

Tvrde da stižu poskupljenja

Poslanik DPS-a Nikola Rakočević je istakao da se ove mjere i drugi porezi, donose zbog povećanja plata i drugih mjera "Evrope sad 2", zbog čega će sve ujedno biti skuplje.

"Mi vas upozoravamo da ovo nije rješenje za dolazak do rezultata i put za povećanje državnog standarda. Jedina stvar koju možemo podržati je otpisivanje kamata ako se plati glavnica duga. Zašto taj model niste primjenili na 80 odsto ovih mjera? Ovo je put za ugrožavanje životnog standarda", naveo je on.

Iz PES-a se moglo čuti da ova dva propisa imaju pozitivne efekte na građane, da su ispunili obećano, da mjere utiču na stabilnost finansija i likvidnost privrede.

Poslanik BS-a Mirsad Nurković je dodao da ove mjere služe za naplatu onoga što se može naplatiti, te da su značajne i izmjene vezane za poljoprivredu.

Iz Demokrata su kazali da su ovo održive mjere koje će puniti državnu kasu. Podrška je stigla i od Socijalističke narodne partije (SNP) jer kako su kazali, smatraju da će se smanjiti poreski dug od 600 miliona eura i stabilizovati finansije.

Poljaci, Čamgoz i reketiranje

Poslanik GP URA Dritan Abazović je naveo da je prethodna Vlada ugovorila kupovinu patrolnih brodova od Francuske, po cijeni od 120 miliona eura, 94 miliona za brodove i ostatak novca za PDV i kamate, te da sada Vlada ugovara kupovinu od 139 miliona eura.

"Pitam ko će da se ugradi u tih 19 miliona? Dajte ime poljske kompanije koja je umješana u biznis, ne Francuske, nego poljske kompanije koja je posrednik u poslu. Jesu se o tome dogovarali u Sen Trope? Morate da potpišete ugovor direktno sa Francuskom, a ne sa privatnom kompanijom. Ovdje se radi sa privatnom kompanijom, gdje je potvrda Francuske, gdje je međudržavni ugovor? 19 miliona nije pet eura, vi podržavate organizovani kriminal i korupciju i vi ste sa trećim ešalonom DPS-a došli da solite pamet građanima", kazao je Abazović i dodao da obezglavljivanje svake institucije dovoljno govori.

Istakao je da uvećana ministarstva i broj funkcionera građane košta milion eura mjesečno, te da 44. Vlada ima najveće troškove za službena putovanja i nenamjenske troškove. Osvrnuo se i na odluku da se državljanin Turske Binali Čamgoz izruči toj državi.

"Gdje su bili ovi iz Vlade, što se hvale da su ga transportovali u Tursku? Gdje su bili kad je prethodni ministar pravde donio rješenje da se on zaštiti? Ovdje smo mogli da čujemo mi i naše kolege, ostali su ćutali kao zaliveni. Gdje su bili da se jave da je tad to protivzakonito? Ja mislim da je sad ovo što su uradili protivzakonito i da Turčinu treba da vrate pare, oni koji su ga reketirali", kazao je on.

Abazović je dodao da se predloženim mjerama stimuliše neplaćanje poreza a pitao je i ko je platio 140 bilborda širom Crne Gore, i da li je to plaćeno iz Vladinog novca ili novca Pokreta Evrope sad.

"Ove misterije su postale dosadne"

Potpredsjednik Skupštine i generalni sekretar PES-a Boris Pejović je kazao da Abazović ne zna šta se dešava u njegovim redovima, te da su se za vrijeme njegove Vlade kopali tuneli i davala kontroverzna državljanstva.

"Sad izgleda ne znate ni ko vam podržava listu, pa se desio skandal da savjetnik u Skupštini Stevan Kandić, koji je na odborničkoj listi PES-a i Demokrata, završi na listi podrške Jakova Milatovića i GP URA. To je skandal, ukoliko Opštinska izborna komisija utvrdi da ste falsifikovali potpis... Za razliku od vas, ovo će imati institucionalni epilog. Slijedi krivična prijava, nadležni će to da utvrde, ove misterije su postale jako dosadne. Sumnjičite se da ste zloupotrijebili oko 350 hiljada eura državnog novca za lobiranje, to smo procesuirali i ovom ćemo slučaju. Vi kažete mi podržavamo kriminal i prevare, dokažite to, vrtite iste teze", naveo je Pejović i ponovio da se Vlada zaduživala radi dospjelih obaveza.

Pejović je pitao Abazovića i da li će će povući podršku listi, ako se utvrdi da je njegova lista zloupotrijebila potpis podrške.

Abazović je naveo da Kandića ne poznaje, te da on treba da utvrdi da li se neko potpisao u njegovo ime.

"Vi ste političke kukavice, niste procesuirali ništa. Niste podnijeli krivičnu prijavu, znate zašto? Ako se odbaci, imam pravo da vas prijavim za lažno prijavljivanje. Vi kao predstavnici većine ne spavate jer jedan vaš član treba jako brzo da se procesuira, zato ste vi ućutali", kazao je Abazović.

Pejović je naveo da se to dešavalo i u Abazovićevoj partiji, te da će ako se potvrdi situacija oko Kandića, ona pokazati da je Abazović površan.

Poslanik PES-a Drako Dragović je naveo da po dokumentaciji, Vlada brodove od Francuske može da kupi po maksimalnoj cijeni od 120 miliona, uz još 700.000 eura za troškove podrške odnosno osoblja.

Abazović je pitao da li je sličan dokument o kupovini opreme stigao na ratifikaciju u Skupštinu, i dodao da će 19 miliona eura da budu kamate. Ponovio je da je prethodna Vlada tu nabavku pogodila na 94 miliona eura.

"Zašto je Vlada sa tim došla u Skupštinu? Hoće da kupi patrolne brodove, donese zaključak da mora da kupi vojnu opremu. Šta će joj Skupština? Da ne mogu sjutra ljudi da se procesioraju. Ja sam to isto rekao za auto-put 2015. Ne raspravljajte o tome jer sam ja pregovarao", naveo je on.