Crna Gora do kraja 2027. godine treba da poveća cijene električne energije za domaćinstva do deset odsto, riješi problem ilegalne gradnje i dobije tačan i ažuriran elektronski katastar.
To je predviđeno Reformskom agendom Crne Gore 2024-2027, koju je Vlada u četvrtak usvojila. Dokument sadrži ukupno 32 indikativne prioritetne reformske mjere u okviru četiri prioritetna sektora - Poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, Digitalna i energetska/zelena tranzicija, Razvoj ljudskog kapitala, Vladavina prava i temeljna prava i 14 podsektora.
Sprovođenje navedenih reformi uslov je za dobijanje novca iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Plan rasta je kombinacija bespovratnih sredstava i povoljnih kredita od ukupno šest milijardi eura za period 2024-2027. Za Crnu Goru je obezbijeđeno 383,5 miliona eura, od čega su 110 miliona eura bespovratna, a 273,5 miliona eura čine povoljni krediti. Evropska komisija planira da se od ukupnog iznosa sedam odsto dodijeli na početku sprovođenja Plana rasta kao svojevrsno predfinansiranje, a ostatak u šest polugodišnjih tranši podrške, u zavisnosti od stepena realizacije planiranih reformi.
Poskupljenje struje, odnosno usklađivanje sa tržišnim u skladu sa najboljim praksama EU, planirano je u okviru reformi iz sektora Digitalna i energetska/zelena tranzicija.
“Poskupljenje električne energije za domaćinstva formiraće se kroz tarifne modele u zavisnosti od količine potrošnje. Zbog nestabilnosti tržišta električne energije, teško je procijeniti poskupljenje u odnosu na tržišnu, pa predlažemo do 10% u odnosu na trenutnu cijenu za domaćinstva”, navedeno je u agendi.
Do kraja ove godine planirano je i postepeno ukidanje javnih intervencija u određivanju cijena za snabdijevanje električnom energijom, a do juna 2025. sprovođenje mjera usmjerenih na zaštitu energetski siromašnih i ranjivih potrošača, uključujući razvoj metodologije za definisanje energetski siromašnih grupa i alata za praćenje.
U oblasti Temeljna prava, do kraja ove godine predviđeno je, između ostalog, imenovanje predsjednika Vrhovnog suda, izmjene i dopune Zakona o izboru predsjednika Crne Gore (jun 2026. godine), kao i izmjene Ustava (jun 2025).
’”U cilju unapređenja sistema izbora, ocjenjivanja, utvrđivanja odgovornosti sudija i državnih tužilaca, rada Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i sa usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva, neophodno je prustupiti izmjenama Ustava i pravosudnih organizacionih zakona”, piše u Reformskoj agendi.
Do kraja 2027. planirano je “puno sprovođenje sistema imenovanja, vrednovanja rada i napredovanja sudija i javnih tužilaca u skladu sa izmijenjenim Zakonom o sudskom savjetu i sudijama i Zakonom o državnom tužilaštvu”.
Navodi se da je potrebno da do kraja 2025. godine Skupština usvoji novi, sveobuhvatni i harmonizovani pravni okvir za sprovođenje izbora, u skladu sa evropskim standardima i postojećim preporukama Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i ODIHR-a, kao i Savjeta Evrope.
Kako je navedeno, Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu radiće na izmjenama zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o registrima prebivališta i boravišta.
Inspekcija će moći da ulazi u stanove
Do kraja 2025. planirano je poboljšanje zakonodavnog okvira i fokusiranje na neformalnu ekonomiju. Predviđeno je usvajanje i sprovođenje izmjena zakona o prekršajima, o inspekcijskom nadzoru, o sprečavanju nelegalnog poslovanja, kao i Krivičnog zakonika, radi pojačanja nadzora nad inspektorima (uključujući pravo ulaska u stambene prostorije gdje se sumnja da se obavljaju neregistrovane djelatnosti).
Bonus video:
