Vlada će formirati komisiju sa “ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja za kompleksni pravni status imovine” naftnih skladišta i postojenja u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, navedeno je u informaciji koji je juče usvojila Vlada iako već osam godina postoji pravosnažna presuda da su ova skladišta i instalacije u vlasništvu države a ne Jugopetrola koji je 2016. godine izgubio ovaj pravni spor.
Vlada je juče razmatrala i usvojila Informaciju o potrebi regulisanja imovinsko-pravnog statusa naftnih skladišta u državnom posjedu i pripadajuće infrastrukture u djelimičnom vlasništvu Crne Gore, kojom se predlaže formiranje komisije.
Ovo informacija je pripremljena nakon što je državna naftna kompanija Montenegro bonus u aprilu ove godine predložila aneks na ugovor sa Vladom iz 2003. godine, kako bi preuzela ova skladišta kao državnu imovinu na osnovu pravosnažne presude.
Montenegro bonus je tražio i pokretanje postupka naknade štete zbog toga što Jugopetrol 21. godinu nezakonito koristi i naplaćuje korišćenje ovih skladišta i postrojenja. Iz ove firme su utvrdili da su oni godišnje gubili 1,3 miliona eura zbog toga što nisu mogli koristiti ovu imovinu, kao i da je veći dio ovih skladišta i instalacije zapušten, neupotreblljiv i da bi bile potrebne milionske investicije da se oni dovedi u upotrebljivo stanje.
Ni riječi o nadoknadi štete
U informaciji se ne pominje naknada štete od Jugopetrola ni razlog zbog čega je potrebno formiranje komisije iako postoji pravosnažna presuda.
“Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa predlaže formiranje meduresorne komisije, koja bi uključivala predstavnike resornog Ministarstva, Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Ministarstva finansija, Uprave za državnu imovinu, zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, zatim predstavnike energetskih subjekata Montenegro bonusa i Jugopetrola, a po potrebi i druge institucije i privredne subjekte ukoliko se za tim ukaže potreba, sa ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja za kompleksni pravni status imovine koja je predmet spora između države Crne Gore i privrednih subjekata i pronalaženje održivog rješenja predlaganjem odluka VIadi za dalje postupanje. Uloga komisije ogledala bi se u pažljivom vođenju pregovora i razmjeni informacija između svih učesnika, uz strogo poštovanje pravnih procedura i propisa. Kroz konstruktivan dijalog i saradnju komisija bi radila na pronalaženju rješenja koje će osigurati stabilnost i održivost u sektoru naftnih skladišta u Crnoj Gori, istovremeno poštujući prava i obaveze svih uključenih strana”, navedeno je u informaciji.
Na čelu Ministarstva rudarstva, nafte i gasa je Admir Šahmanović.
Skaladišta potrebna za zatvaranje poglavlja sa EU
U ovom dokumentu piše i da se u okviru pristupanja Crne Gore Evropskoj unije, i zatvaranju poglavlja 15 - Energetika, naglašava važnost sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima u skladu sa Direktivom o održavanju minimalnih zaliha naftnih derivata i uspostavljanju potrebnih proceduralnih uslova za rješavanje ozbiljnih nestašica ili poremećaja u snabdijevanju.
“S tim u vezi aktuelizuje se pitanje naftnih skladišta, ključne infrastrukturne komponente za sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima. Skladišna postrojenja za naftne derivate u Crnoj Gori koja su u ranijem periodu bila u potpunosti u državnom vlasničkom kapitalu, predmet su dugotrajnih pravnih sporova između energetskih subjekata koji raspolažu infrastrukturom”, navedeno je u informaciji.
Nakon privatizacije Jugopetrola 2002. godine, to preduzeće sa pripadajućim imovinom je prešlo u vlasništvo grčke Hellenic Petroleum grupe. Ubrzo nakon toga VIada je osnovala preduzeće Montenegro bonus 2003. godine, u stoprocentnom državnom vlasništvu, na koje je država prenijela prava korišćenja, upravljanja i raspolaganja na nepokretnosti koje su ranije pripadale Saveznoj direkciji za robne rezerve u Crnoj Gori, odnosno na naftna skladišta i postrojenja u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, koja je do tada samo koristio Jugopetrol.
Međutim, Jugopetrol i nakon privatizacije nastavlja da korsiti ova skladišta i postrojenja tvrdeći da su ona dio privatizacionog ugovora. Montenegro bonus je 2003. godine pokrenuo sudski postupak osporavajući tvrdnje grčkog investitora da im ova skladišta i instalacije pripadaju po privatizacionom ugovoru.
Država dobila spor nakon 13 godina
Nakon tužbe Montenegro bonusa i država Crna Gora je pokrenula svoju tužbu jer se radilo o nepokretnostima u državnom vlasništvu, što je rezultiralo nizom dugogodišhjih pravnih sporova.
Država Crna Gora je 2016. pravosnažno izašla kao pobjednik iz decenijskog sudskog spora sa Jugopetrolom. U informaciji Vlade se navodi da je Vrhovni sud tada potvrdio da su državi pripada skladišni kapaciteti u Baru od 17.600 metara kubnih sa 21% pripadajućih instalacija, u Lipcima od 10.200 kubika sa 79,59% pripadajućih instalacija, te u Bijelom Polju naftno skladište od 27.700 kubika sa 94% pripadajućih instalacija.
“Međutim, iako je državi Crnoj Gori 2016. godine sudskom odlukom dodijeljeno vlasništvo nad skladištima naftnih derivata u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, pitanje korišćenja skladišnih kapaciteta i dalje su aktuelna”, navedeno je u informaciji bez obrazloženja zašto je pravo korišćenja sada sporno ako je jasno utvrđeno pravo vlasništva.
Jugopetrol i dalje koristi dio skladišta, postrojenja i instalacije u Baru za svoje potrebe, a i naplaćuje njihovo korišćenje drugim kompanijama.
Skladišta bi bila dio budućih državnih rezervi
U informaciji piše da se Montenegro bonus resornom ministarstvu obratio 3. aprila ove godine sa predlogom aneksa ugovora iz 2003. godine, kako bi se u skladu sa procjenom imovine evidenitiralo stvarno stanje imovine koju je Vlada te godine prenijela na ovo svoje preduzeće.
“Predloženi aneks Ugovora ima za cilj usklađivanje Ugovora iz 2003. godine s promjenama u obimu imovine koja je nekada pripadala Saveznoj direkciji za robne reserve, a koja je umanjena od strane Vlade Crne Gore. Neophodnost aneksiranja navedenog ugovora, osim u izloženom, odnosi se i na potrebu formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata koje se shodno odredbama Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima povjeravaju Upravi za ugljovodonike, što dalje podrazumijeva prenos prava korišćenja, upravijanja raspolaganja naftnih skladišta u određenom obimu na Upravu za ugljovodonike kojom iniciraju rješavanje situacije u vezi sa razgraničenjem vlasništva nad skladištima naftnih derivata i pripadajućim instalacijama, predlažući razgraničenja pripadajućih cijevnih instalacija u okviru skladišnih kapaciteta, između države i njihovog preduzeća”, navedeno je u informaciji.
Udruženje naftnih kompanija Crne Gore podnijelo u avgustu Agenciji za zaštitu konkurencije inicijativu za ispitivanje zlupotrebe dominantnog položaja od strane kompanije Jugopetrol zbog toga što, kako navode, na naftnim instalacijama u Baru, nad čijim korišćenjem ima monopol, nekim kompanijama odbija da proda naftne derivate ili im daje ponude s većim cijenama u odnosu na ostale.
Ovo udruženje čini 15-ak preduzeća vlasnika benzinskih pumpi koji smatraju da Jugopetrol ovakvim ponašanjem želi da uguši svoju konkurenciju u maloprodaji naftnih derivata jer su oni prinuđeni da skupljim drumskim putem uvoze naftne derivate ili da ih nabavljaju od Jugopetrola po njegovim uslovima.
Jugopetrol: Poštovali smo sudske odluke
Iz kompanije Jugopetrol, su povodom ovog spora i imenovanja komisije, kazali da su oni uvijek poštovali sudske odluke i da su otvoreni za saradnju kako bi se riješila ova sporna situacija.
"Jugopetrol je uvijek postupao u skladu sa svim sudskim odlukama, uključujući i odluku koja se odnosi na Bar. Kompanija je otvorena za saradnju sa svim predstavnicima vlasti kako bi se nakon dužeg vremena riješila sporna situacija u obostranom interesu države i kompanije. Jugopetrol je kompanija koja je posvećena pružanju vrhunskih usluga i proizvoda svojim kupcima i partnerima", naveli su iz ove kompanije "Vijestima".
Sporno i skladište u Dajbabama koje koristi Energogas
U informaciji se navodi i da postoji potreba za preispitivanjem imovinskog spora između države Crne Gore i preduzeća Energogas, nad skladišnim kapacitetom u Dajbabama, na katastarskoj parceli 1305. Nova radna grupa bavila bi se i ovim spornim pitanjem.
“Dana 27.03.2021. godine, kompanija Montenegro bonus podnijela je Upravi za imovinu - Područnoj jedinici Podgorica zahtjev za upis stvarnih prava susvojine, prava korišćenja ì upravljanja na katastarskoj parceli 1305 i pripadajućim objektima, uključujući poslovnu zgradu, pomoćne zgrade i pašnjak. Dana 07.04.2023. godine Uprava za katastar i državnu imovinu - Područna jedinica Podgorica donijela je rješenje kojim se prekida ovaj postupak do okončanja postupka koji se vodi po zahtjevu zaštitnika imovinsko-pravnih interesa za promjenu upisa na istim nepokretnostima”, navedeno je u informaciji.
Bonus video:
