Ministarstvo javne uprave priprema izmjene i dopune zakona o državnim službenicima i namještenicima kojima su, između ostalog, predviđene “kozmetičke” izmjene postojećih rješenja za Komisiju za žalbe i Disciplinsku komisiju na način da će biti promijenjeni njihovi nazivi tako što će biti dodat prefiks “državna”, dok je prelaznim i završnim odredbama određeno da sadašnjim predsjednicima i članovima komisija prestaje mandat imenovanjem novih sastava u skladu sa novim zakonom
Za “Vijesti” je ovo ispričao izvor koji je upućen u izmjene ovog zakona.
Disciplinska komisija je izabrana u decembru prošle godine, dok je Komsija za žalbe na polovini svog petogodišnjeg mandata.
“Vijesti” su resor kojim rukovodi ministar Maraš Dukaj pitale u kojoj je fazi izrada ovog zakona, da li se mijenjaju nazivi komisija da bi se aktuelnim članovima skratio mandat, da li se povećava sastav ovih komisija sa pet na sedam članova, te šta će biti sa aktuelnim članovima ako im se skrate mandati.
“Zakon o izmjenama i dopunama zakona o državnim službenicima i namještenicima još uvijek je u fazi izrade i usaglašavanja sa relevantnim institucijama, iz kog razloga ne možemo dati detaljnija objašnjenje i odgovore, jer nemamo finalnu verziju, pogotovo u vezi postavljenih pitanja. Kada Predlog zakona bude upućen Vladi na utvrđivanje, bićete blagovremeno upoznati sa predloženim rješenjima”, zvanično je odgovoreno “Vijestima” iz Ministarstva javne uprave.
Prema saznanjima “Vijesti”, izmjene i dopune ovog zakona su poslate u Sekretarijat za zakonodavstvo.
Ministarstvo javne uprave je u martu ove godine nacrt ovog zakona stavilo na javnu raspravu i u tom dokumentu se naziv Diciplinske komisije mijenja u “Državna disciplinska komsija”, a Komsije za žalbe u “Državna komsija za žalbe”.
Prema nacrtu zakona, Ministarstvo javne uprave planiralo je i da osnuje Centar državnih komisija.
“Za potrebe vršenja stručnih, administrativnih, finansijskih i informatičkih poslova Državne disciplinske komisije i Državne komisije za žalbe, a u vezi sa zaštitom i podrškom u ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika Vlada osniva administrativni centar državnih komisija kao nosioca javnih ovlašćenja. Centar ima svojstvo pravnog lica, njegovo je sjedište u Podgorici, a novac za rad se obezbjeđuje iz budžeta. Vlada donosi Akt o osnivanju Centra kojim bliže se uređuju pitanja od značaja za rad Centra, kao i odluku o visini naknade za rad predsjednika i članova Upravnog odbora Centra”, piše u nacrtu zakona u kome se dodaje i da Centar ima direktora”, piše u nacrtu zakona.
Nacrtom je definisano da nadzor nad ovim centrom vrši Ministarstvo javne uprave kome se podnosi godišnji izvještaj o radu.
“Izvještaj sadrži podatke iz izvještaja o radu Državne komisije za žalbe i Državne disciplinske komisije, izvod iz izvještaja o finansijskim tokovima u skladu sa zakonom i ocjenu stanja sa preporukama na osnovu sprovedene analize”, piše u nacrtu zakona.
Izvor “Vijesti” tvrdi da predlog Ministarstva javne uprave za osnivanje ovog centra nije prošao i da se ne nalazi u verziji koja je upućena Sekretarijatu a zakonodavstvo, dok je jedno od pitanja “Vijesti” za resor javne uprave na koje nije odgovoreno bilo da li ostaje rješenje o osnivanju Centra i da li će on ima veća ovlašćenja u odnosu na komisije.
Vlada je u februara 2022. godine imenovala članove Komisije za žalbe - Edinu Bulić, Marinu Petrić, Enisu Birno i Đorđa Radulovića, a u aprila 2022. godine imenovala je predsjednicu Komisije za žalbe Dejanu Zeković.
Na sjednici održanoj 7. decembra prošle godine Vlada je imenovala Disciplinsku komisiju u sljedećem sastavu: Dijana Radulović, predsjednica, kao i članove Nikolina Vujošević, Jelena Vujošević, Vlastimir Knežević i Mladen Ilić.
Iz Ministarstva javne uprave nije odgovoreno na pitanja “Vijesti” koliko iznosi naknada članu Komisije za žalbe i Disciplinske komsije, i ako on bude smijenjen prije isteka mandata da li ima pravo da i dalje prima nadoknadu u roku od godinu dana.
Kritike Evropske komisije
U obrazloženju nacrta zakona koji je bio na javnoj raspravi se navodi da je važeći zakon u primjeni od 1. jula 2018. godine, kao i da se od tog perioda ovaj zakon amandmanski dva puta mijenjao, a najveće izmjene amandmanima poslanika ogledale su se kod smanjenja uslova po pitanju godina radnog iskustva u okviru zvanja.
“Ovo smanjivanje uslova za zvanja bila je jedna od glavnih kritika Evropske komisije upućenih u dijelu profesionalizacije javne uprave. Naime, ukazano je da je ovo korak unazad u tom pogledu. Nakon proteklog perioda od početka primjene, praćenjem implementacije Zakona (Izvještaj o primjeni Zakona o državnim službenicima i namještenicima, pristigli zahtjevi za tumačenje zakona), takođe je utvrđeno da postoje određene norme i instituti koje je potrebno unaprijediti. Praksa je pokazala da se najveće nedoumice i nedostaci u implementaciji zakona ogledaju prije svega kod instituta vršioca dužnosti, odnosno u dijelu gdje nije određen, prava po prestanku mandata, radno pravnog statusa članova Komisije za žalbe i Disciplinske komisije, kao i radno pravnog statusa inspektora”, navodi se u obrazloženju nacrta.
Navedeno je i da će sprovođenje ovog zakona zahtijevati dodatni novac iz državnog budžeta, a tačna procjena će biti utvrđena nakon izvršene analize i odrađene RIA.
Bonus video:
