Ministarstvo pravde je nadležno da ispita osnovanost upisa države kao vlasnika 67,8 hiljada kvadrata zemljišta na budvanskom poluostrvu Zavala, jer je tokom svih sudskih postupaka dokazano da Crna Gora ovu imovinu nije stekla na zakonom propisani način 1997. godine.
To je jedna od ključnih ocjena koju je grupa građana “Zakoniti vlasnici poluostrva Zavala” uputila povodom konsultativnog saslušanja koje je 25. oktobra, održao Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.
Rok za dostavljanje ovih ocjena i stavova istekao je 1. novembra.
Grupa već duže vrijeme pokušava da povrati desetine miliona eura vrijedno nacionalizovano zemljište na istoimenom rtu kod Budve.
Država je imovinu 13 porodica Rafailović na Zavali nacionalizovala 1958. godine, a bivši vlasnici ističu da zemljište nikad nije iskorišćeno, odnosno privedeno namjeni, nakon čega je tokom uvođenja novog katastra 1997. upisano na državu i Opštinu Budva. Nasljednici parcela tvrde da su tek nakon milionski vrijednih preprodaja saznali da nisu vlasnici đedovine, a pravdu od 2007. traže i pred sudovima.
Riječ je o gotovo 68 hiljada kvadrata zemlje, a traže da se i u njihovom slučaju primijeni Zakon o otklanjanju posljedica oduzimanja imovine u uvali Valdanos, koji je Skupština prije tri godine donijela da bi vlasnicima vratila nacionalizovano zemljište.
“Čvrstog smo stava da je upravo Ministarstvo pravde nadležno da naloži Upravi za nekretnine da argumente grupe građana, potvrdi i shodno zakonskoj proceduri provede postupak ispitivanja zakonitosti države na navedenim nepokretnostima. Nakon što se navodi grupe građana potvrde, smatramo da je Uprava nadležna da sprovede postupak novog javnog premjera na parcelama i to na način da se bivša čestica zemlje 632/1 Kranji Maini, identifikuje sa današnjim katastarskim parcelama u Budvi i Bečićima. I za te parcele provede novi javni premjer i upis vlasništva pojedinaca iz grupe, koji na osnovu nasljeđa pretenduju na konkretnu imovinu”, ističe se u dopisu u koji su “Vijesti” imale uvid.
Ocijenili su i da je ključno da se Vlada uključi u rješavanje ove problematike, posebno je u cilju zaštite budućih investitora i izgradnje infrastrukture.
Oni su istakli i da se investicijama ne protive, ali da žele da se ti koraci tiču njih, a ne države koja, tvrde, nezakonito stečenu imovinu uživa posljednjih 30 godina.
Grupa je dopis poslala i Ministarstvu pravde, u kojem tvrde da sudske presude dokazuju da imovinu nikada neće moći da vrate pred sudovima, te da su za sprovođenje novog javnog izlaganja za sporne parcele.
Predsjednik Odbora Dejan Đurović je na sjednici kazao da se problem Valdanosa odnosio samo na imovinu, a da u ovom slučaju idu korak dalje i razmatraju naknadnu urbanizaciju Zavale, po povratku zemljišta vlasnicima.
Na Zavali je, prema ranijem urbanističkom projektu, na zelenom dijelu poluostrva planirana izgradnja hotela “Jedro”, visine 141 metar, ali je nacrtom izmjena i dopuna projekta sada tu predviđeno formiranje zelenih površina, parkova i amfiteatra.
Danas na Zavali, osim luksuznog naselja “Dukley” kojim rukovodi “Stratex grupa”, postoji samo kontroverzno postrojenje za preradu morske vode.
Ministar prostornog planiranja Slaven Radunović je na sjednici naglasio da je “Jedro” eliminisano novim projektom, ali da to ne znači da tu ne može da nikne drugi hotel.
“Taj hotel može da bude planiran samo na jednoj parceli, na njoj bi moglo da se ucrta, a ostalo je ili Morsko dobro ili zelena površina, što ne može da se mijenja. Za nas koji planiramo razvoj nije bitno ko je vlasnik parcele, samo činjenica da li će objekat biti u skladu sa onim kako bi trebalo da izgleda na Zavali. Ne možemo da se miješamo u sudske postupke, ali da li će država na kraju da bude ta koja će dovoditi investitora ili vi, to će sud da presudi”, naglasio je on.
Grupa je u dopisu ovom resoru naglasila da sve dalje investicije na Zavali, bilo da su hoteli, šetališta ili plaže, neće biti moguće, dok se pitanje vlasništva nad parcelama ne riješi.
Višestruki pravni problemi
Ministar pravde Bojan Božović na sjednici je kazao da nemaju široke nadležnosti po pitanju sudova, ali da mogu da kroz Sudski savjet pribave sve podatke i pokušaju da intervenišu u ovom pitanju.
Istakao je da je riječ o složenom poslu, ali da se mora obaviti jer neće biti investitora ako se ne obezbijedi mirno uživanje imovine njenim vlasnicima.
“Nedopustivo dugo se radi na izradi građanskog zakonika kojim se, između ostalog, treba detaljnije regulisati pitanje imovinsko-pravnih odnosa. Problemi su očigledni, višestruki, a smatram da je problem i to što je Osnovni sud u Kotoru decenijama pretrpan predmetima i zbog toga se već neko vrijeme zalažem da se razmotri otvaranje osnovnog suda u Budvi, gdje bi se dio predmeta delegirao”, kazao je on.
Bonus video:
