Ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović je saopštio je tenderska dokumentacija spremna, da Uprava za katastar radi na knjiženju naftnog skladišta i postrojenja u Baru, nakon čega se može raspistati tender za adaptaciju i modernizaciju tamošnjih rezervoara.
Šahmanović je to kazao u Skupštini, tokom rasprave o Predlogu zakona o sigurnosti snadbijevanja naftnim derivatima. Poslanici će se naknadno izjasniti o ovom propisu.
"Tenderska dokumentacija je pripremljena, čekamo Upravu za katastar da uknjiži tu spornu imovinu koja je iz nekog razloga bila sporna dugi niz godina. Napokon smo dobili pravosnažnu presudu i onog trenutka kada Uprava za katastar završi svoj dio posla, mi smo spremni da raspišemo tender. Uprava za ugljovodnike će najvjerovatnije raspisati tender za nabavku potrebnih količina naftnih derivata krajem 2025. godine. Što se tiče rezervoara u Lipcima i Bijelom Polju, planirali smo sredstva za narednu godinu da radimo idejna rješenja i razmotrimo dalju upotrebu tih postrojenja, ali se postavlja pitanje isplativosti, zbog daljine od Luke Bar, ali ćemo to sagledati na ekonomičan način", kazao je Šahmanović.
Ovaj zakon je ključan za pregovore o pristupanju Crne Gore u Evropsku uniju, kao mjerilo za otvaranje i zatvaranje pristupnih pregovora o Poglavlju 15 - Energetika. Kroz njega se stvara obaveza formiranja naftnih rezervi, koju imaju Uprava za ugljovodonike i svaki uvoznik naftnih derivata koji uvozi 15.000 tona i više bezolovnog benzina i/ili gasnih ulja.
Rezerve će služiti u slučaju rizika od nastanka poremećaja ili u slučaju poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima.
NE PROPUSTITE
Za formiranje naftnih rezervi u periodu od ove do kraja 2028. godine biće potrebno 44,5 miliona eura, od čega je 7,5 miliona obezbijeđeno za ovu godinu kao bespovratna pomoć iz Evropske unije za prevazilaženje energetske krize, a ostatak novca obezbijediće se kroz posebnu naknadu koju će plaćati građani i privreda u iznosu od tri centa koji će biti dodati na maloprodajnu cijenu goriva.
Transparentno i nikako drugačije
O statusu tendera, Šahmanovića je pitao poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović. On je pitao i kada se može očekivati da Uprava za ugljovodonike, napiše teneder za nabavku potrebnih naftnih rezervi koje će biti uskladištene, u kojoj fazi je regulisanje imovine skladišta, da li rješavanje ovog pitanja sa "Jugopetrol-om" može ugroziti proces...
Đurović je naveo i da se Bugarska našla u istoj situaciji pri učlanjenju u EU, pri čemu su u brzini usvajali zakone na osnovu dokumentacije na engleskom jeziku, koji nije znalo 84 odsto tamošnjih poslanika.
"Ako budemo ovako dokumenta na Skupštini glasali koja su obavezujuća za EU, bojim se da ćemo doći u istu situaciju. Bitan je zakon, jer duži period ne ispunjavamo uslove a rezerve moramo da imamo nakon 2024. godine. Ovdje je pitanje i gdje ćemo da skladištimo rezerve, imamo problem "Montenegro bonus-a" i "Jugopetrol-a"“. Kod "Montenegro bonus-a" ne možete da priđete jer je zemljište oko rezervoara vlasništvo "Jugopetrola", to je problem koji ćemo imati u vrlo skoroj budućnosti", naveo je on.
Vlada je početkom oktobra najavila formiranje komisije sa "ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja za kompleksni pravni status imovine" naftnih skladišta i postojenja u Baru, Lipcima i Bijelom Polju, iako već osam godina postoji pravosnažna presuda da su ova skladišta i instalacije u vlasništvu države a ne "Jugopetrol-a" koji je 2016. godine izgubio ovaj pravni spor.
Đurović je istakao da su problemi nastali jer su 2003. godine ukinute robne rezerve zbog neisplativosti, pa se planiralo da budu u drugim zemljama ili trgovinskim lancima. On je naglasio da su tako ojačana dva trgovačka lanca "Voli" i "HDL", čime su preuzeli kompletnu trgovinu. Zbog toga je pozvao na odgovornost i nekadašnjeg direktora Robnih rezervi Mira Blečića, odnosno kako je to i zašto tada učinjeno...
Đurović je naglasio da se redovno govori poglavljima koje je otvorila Demokratska partija socijalista (DPS), ali ne i zašto nije učinjeno do danas.
„Otvorili su sva poglavlja ali su svih godina, zatvorili samo tri, a mi ćemo zatvoriti četiri. U tim otvaranjima, mnoga su dovela do najvećih problema kao što su Poglavlja 23 i 24, čime su napravili dvije najveće kriminalne grupe u Evropi i ojadili EU. Zato ovi tenderi moraju biti maksimalno transparenti, da cijela Crna Gora zna tendersku komisiju, ko učestvuje i ko dobija. Nema da objavljujete samo u dnevnom listu „Pobjeda“, taj film mora da se završi", naveo je on.
Uvoznicima sedam mjeseci za pripremu
Šahmanović je ponovio da će se uvođenjem rezervi pojačati sigurnost snabdijevanja, ali i sigurnost u u regionu, te da će većiu rezervi činiti dizel i benzin, od čega će trećina biti u skladištima u Crnoj Gori.
„Uvoznici će imati sedam mjeseci da ispune svoje obaveze, a Uprava za ugljovodonike bi rezerve formirala po godišnjem planu i raspoloživim novčanim sredstvima. Dinamika formiranja bi trebala biti ostvarena zaključno sa 2029. godinom, nakon čega ostaje trošak održavanja rezervi", naveo je Šahmanović.
Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić je naglasio da ga zabrinava hitnost i brzina usvajanja ovog propisa, a pitao je koliko će to koštati, gdje će se skladištiti, postoje li kapaciteti...
"Mi na današnji dan nemamo kapacitete za skladištenje tečnog naftnog gasa, i stvoriće se preduslovi da Crna Gora postane atraktivna za skladištenje u regionu. Da li je ovo uvođenje LNG terminala u Baru na mala vrata, a da nemamo to uvršetno u Prostorni, plan. Da li je Vlada postupila po zaključcima skupštinskog Odbora za obezbjeđivanje cost-benefit analize, strategije i uticaja na životnu sredinu, oglušili ste se o to da takav projekat mora da ima saglasnost zajednice u kojoj se radi. Razumijem hitnost i moranje, ali da li neko od ministara radi u interesu građana Crne Gore", naveo je Nenezić.
Šahmanović je pojasnio da zakon nije vezan sa LNG terminalnom, da postoji hitnost jer je zakon trebao da bude usvojen 1. januara 2023. godine, što se zbog nestabilnosti Vlade i drugih okolnosti nije desilo. Naglasio je da je propis nužan i da se mora usvojiti, jer će Crna Gora u suprotnom plaćati penale Energetskoj zajednici.
Dodao je da će se sa ovim propisom obezbijediti sigurnost snabdijevanja od tri mjeseca, i da će sve teći postepeno, počevši od uvođenja naknade koja će služiti za nabavku derivata. Naveo je i da "Jugopetrol" posjeduje rezerve od 111.000 tona u Luci Bar, dok domaći rezervoari imaju kapacitet 17,5 hiljada tona te da nema potrebe za brigom o LNG terminalu.
Propis podiže i ostale cijene
Poslanik DPS-a Elvir Zvrko je kazao da ostaju dileme zbog naknada za finansiranje od tri centa, od čega će dva ići Upravi za ugljovodonike a jedan uvoznicima. On je naveo da će tako građani da finansiraju projekte, bez da dio na sebe preuzmu Vlada i uvoznici.
"Dolazimo u situaciju da cijene naftnih proizvoda budu veće za tri centa, što će lančano povećati i druge cijene, tako da uvođenje ovog zakona će uticati na životni standard građana. Ova naknada ostaje i nakon 2029. godine ali će tada biti dva centa", naveo je Zvrko i dodao da građani nemaju sigurnost, hoće li Vlada još podizati ovu naknadu.
Šahmanović je naglasio da su tri centa minimalna cijena ali da ne mogu sve korake da preduzmu odmah. Istakao je da će naredne godine vidjeti šta će sa rezervoarima u Lipcima i Bijelom Polju.
"Tri centa su nužna, ovo je investicija i zamrznuti kapital. Kada se budu formirale količine, smanjuje se naknada i ići će samo za održavanje. U trenutku potrebe je možda ova sigurnost skupa, ali je neprocijenjiva, u slučaju ekstremnih poremećaja je to jedini način da se osiguramo", kazao je Šahmanović i naveo da ne postoji drugi način.
Zvrko je ponovio da i dalje ima rezerve po pitanju naknade.
Nema dodatnog zapošljavanja
Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović je pitala i ko je nadležan za ove procese i sprovođenje zakona, zašto je javna rasprava organizovana u doba ljetnjih godišnjih odmora, kako će se male naftne firme snaći i imati dovoljno novca da obezbijede skladištenje, šta je sa prirodom i Prostornim planom, s obzirom na formiranje skladišta...
"Brine i što će se formirati i Savjet za implementaciju, koji će imati predsjednika i osam članova pa ćemo opet zapošljavati. Ovo će podići i cijenu nafte za poljoprivrednike", pitala je Despotović.
Šahmanović je pojasnio da je Ministarstvo kapitalnih investicija započelo proces, da ga je ministar energetike Saša Mujović finalizovao, te da je sada nadležnost u rukama resora rudarstva, nafte i gasa. On je dodao da Crna Gora napreduje na zatvaranju poglavlja 15, da bi bili srećni da još neko uđe na domaće naftno tržište, te da su ove mjere svugdje u Evropi ovakve.
"Pomenuli ste zaštitu prirode, nisu rađene nikakve studije jer se radi o postojećim postrojenjima. Ovdje se radi o tri rezervoara 17,5 hiljada tona i siguran sam da ne mogu poremetiti sklad prirodne sredine. Savjet će biti od predstavnika iz relevantnih institucija i ne radi se o mojim zapslenjima, znači niko se se neće dodatno zaposliti", naveo je on Šahmanović.
Poslanica DPS-a Drita Lola je problematizovala što na ovom tržištu postoji oligopol, jer četiri firme uvoze više od 96 odsto derivata a pitala je i o diskriminaciji malih kompanija. Ona je navela da vjeruje da država monopole i oligopole mora da razbija, a da se ovim zakonom oni samo učvršćuju.
Šahmanović je naglasio da ovim propisom nema uvođenja komercijalne djelatnosti, već je riječ samo o energetskoj stabilnosti. Podsjetio je da su koji uvoze manje od 15.000 tona oslobođeni svih obaveza, te da se nikome ne ide na ruku i da niko nije diskriminisan.
Iz poslaničkog kluba Demokrata su najavili da će podržati ovaj zakon.
Bonus video:
