Crna Gora mora prestati sa zapošljavanjima u javnoj upravi. Moraju se sprovesti hitne strukturne industrijske reforme, posebno u sektorima poljoprivrede i proizvodnje, kako bi smanjila trgovinski deficit, poboljšala konkurentnost i ekonomski potencijal. Poslovna zajednica mora biti više uključene u pripremu zakona i propisa koji se odnose na poslovanje. Nedostaje strateški pristup u planiranju budućeg rasta i razvoja crnogorske ekonomije.
To su neki od glavnih preporuka navedenih u “Bijeloj knjizi” Savjeta stranih investitora koja je predstavljena juče na konferenciji za novinare.
Oni upozoravaju da se povećava deficit u trgovinskoj razmjeni i broj blokiranih preduzeća, a smanjuju strane investicije, kao i da ekonomija i državne finansije postaju zavisne od potrošnje što nosi vrlo visoki rizik.
Problemi se ponavljaju, ali ne i rješavaju
Strani investitori smatraju da je Crna Gora ostvarila vrlo mali napredak u kvalitetu uslova za poslovanje, da se primjedbe poslovne zajednice ponavljaju iz godine u godinu, a da Vlada i dalje veliku većinu tih problema nije riješila kao što su komplikovane pocedure za zapošljavanja strane radne snage, niska efikasnost javne uprave, loša avio-dostupnost, niska vladavina prava, veoma nisko razvijen digitalni servis javne uprave, nepredvidiv poslovni ambijent, visoka siva ekonomija, neadekvatna radna snaga, visoke parafiskalne dažbine...
Pozitno je ocijenjeno smanjenje opterećenja na zarade i aktivnosti Vlade na pridruživanju Evropskoj uniji.
Većina ovih prigovora konstantno se ponavlja već 14 godina, koliko se objavljuje ovaj dokument koji nastaje na osnovu rezultata ankete u kojoj učestvuju direktori preduzeća u Crnoj Gori sa dominantnim stranim vlasništvom.
Ove kompanije učestvuju sa 23 odsto u brutodomaćem proizvodu (BDP) Crne Gore, lani su ostvarile 202 miliona eura profita, platile 72 miliona eura poreza a direktno su zapošljavale 5.700 radnika.
Stranci povećali potrošnju, država najtraženiji poslodavac
“Period od 2022. do 2024. godine karakteriše smanjenje nezaposlenosti i stabilizacija javnih finansija, ali ključni faktor rasta je potrošnja, povećana zbog rasta plata i inflacije. Na stopu BDP-a uticaj imaju i strani državljani koji zbog posljedica rata u Ukrajini i migracija iz ostalih zamalja (posebno Turska), borave u Crnoj Gori. Prema određenim podacima, stranih državljana koji su privremeno pronašli dom u Crnoj Gori ima više od 100.000. Međutim, važno je napomenuti da povećana potrošnje i dolazak stranih državljana nijesu pokrenuli značajne investicije, kao ni otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru. Nasuprot tome, nastavilo je jačanje trenda zapošljavanja u javnoj upravi, koja je trenutno najtraženiji poslodavac u zemlji”, navedeno je u “Bijeloj knjizi”.
Strani investitori su odgovarali na pitanja o poslovanju, davali primjedbe i predloge za poboljšanje uslova poslovanja i sa ocjenama od jedan do 10 ocjenjivali uslove poslovanja u različitim oblastima.
Strani investitori dali su za lakoću poslovanja u Crnoj Gori prosječnu ocjenu od 6,5, što je za svega 0,1 poen više nego prethodne godine, ali ipak značajno manje za 2021. kada je ocjena iznosila sedam ili 2019. kada je bila 6,9 odsto.
Predsjednik Odbora direktora Savjeta stranih investicija Tamaš Kamaraši, kazao je da je indeks lakoće poslovanja zabilježio blagi rast, ali da se mora ostati realan i iskren.
“Napredak je pozitivan, ali simboličan signal. Da bismo nastavili putem pozitivnih promjena neophodno je da produbimo dijalog između Vlade, stranih investitora i šire poslovne zajednice”, kazao je Kamaraši.
On je naveo da je “Bijela knjiga” mnogo više od izvještaja i da ona predstavlja iskustva i ciljeve cijele poslovne zajednice.
Vlada da analizira preporuke
Kazao je i da su ove godine napravili strateški iskorak jer su “Bijelu knjigu” objavili u novembru, a ne u decembru, kao ranijih godine, kako bi se nosioci vlasti na vrijeme upoznali sa primjedbama investitora prije odluka koje donose obično u decembru za narednu godinu.
“Ova promjena će dati Vladi i donosiocima odluka više vremena da analiziraju preporuke. U Savjetu vjerujemo da pomenuta izmjena može poslužiti da se pruži bolji odgovor na potrebe poslovne zajednice, kao i da brže postignemo rezultate koje očekuje realni sektor”, naveo je Kamaraši.
Izvršna direktorica Savjeta Arijana Nikolić Vučinić, rekla je da u ovoj godini imaju 23 nove preporuke koje su podijeljene shodno četiri oblasti koje su prepoznali kroz Strategiju Savjeta.
Prema njenim riječima, kod 37 preporuka iz prethodnog perioda, za 11 nije pokrenuta niti jedna aktivnost, dok su kod 26 zabilježeni određeni koraci ili aktivnosti.
“Ono što nije dobar signal je činjenica da nijedna preporuka nije do kraja riješena”, kazala je Nikolić Vučinić.
Ministar finansija Novica Vuković, rekao je da su svjesni koliko su važne preporuke stranih investitora, te koliko je veliki izazov imati stabilne i održive javne finansije što je preduslov ukupne makroekonomske stabilnosti države.
Vuković je kazao da su u skladu sa tim opredjeljenjem pripremili Fiskalnu strategiju kao i da je to prva prava fiskalna strategija od 2006. koje se tako može nazvati.
“Implementacijom takve poreske reforme Crne Gora je postala država sa jednim od najnižih poreskih opterećenja za rad”, dodao je Vuković.
Turizmu najgora ocjena
Uslovi poslovanja u turizmu, glavnoj crnogorskoj ekonomskoj djelatnosti, u ovoj godini dobili su najlošiju ocjenu od kada se ovo istraživanje sprovodi od 6,1 odsto, istu kao u 2020. godini periodu pandemije kovida-19 kada su u potpunosti bile zaustavljene aktivnosti u ovom sektoru. Ova ocjena za turizam u 2023. godini iznosila je 6,7, a u 2022. je bila 7,1.
“Ponovni pad ocjene, sada već drugi put zaredom, uz izuzetno nisku ostvarenu vrijednost, ukazuje na prisustvo ozbiljnih izazova koje je potrebno hitno riješiti”, navedeno je u ovoj publikaciji.
Glavni problemi u turizmu na koje su investitori ukazali su nedovoljno izgrađena putna infrastruktura, loša avio-povezanost Crne Gore i neadekvatni aerodromski infrastrukturni kapaciteti, komplikovana i glomazna administracija i nedovoljna efikasnost prilikom izdavanja radnih dozvola za strance, prisustvo neformalne ekonomije koja negativno utiče na poslovanje u ovoj oblasti, nedovoljno sprovođenje strateških politika upravljanja sektorom turizma, nedovoljna promocija, posebno kulturnih i istorijskih atrakcija, nedovoljno razvijen i promovisan ruralni turizam, neefikasno i neadekvatno upravljanje otpadom...
Bonus video:
