Ministarstvo energetike pripremilo je nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji je poslat Energetskoj zajednici (EZ) na mišljenje i u kome je predviđeno da se pljevaljska Termoelektrana do 2041. godine isključi, a od EZ je traženo da se ima razumijevanje da Crna Gora ne može ciljeve koji su joj zadati ostvariti do 2030. godine.
Ove informacije je saopštio ministar energetike Saša Mujović juče na godišnjoj konferenciji za novinare.
“Za ostvarenje ovih ciljeva iz plana nam treba 1,1 milijarda eura i to je veliki novac za državu. Zato smo tražili razumijevanje da rok do 2030. godine je nerealno da ostvarimo. Istakao bih da sam po ovom pitanju došao “na gotovu štetu” jer je ovaj plan trebalo da bude završen 2023. godine”, kazao je Mujović.
Direktor Energetske zajednice Artur Lorkovski je početkom oktobra ovbavijestio ministra da će preispitati odluku Ministarskog savjeta EZ od 15. decembra 2022. godine, kojom su definisani nacionalni energetski i klimatski ciljevi Crne Gore do 2030.
“Crna Gora mora redukovati emisije na 2400t CO2, a to podrazumijeva uvođenje oštrih mjera u sektorima električne energije i transporta. Mora se izgraditi veći broj elektrana na bazi obnovljivih izvora električne energije, uvesti elektromobilii i modernizacija javnog saobraćaja, uvesti obavezni udio bio-goriva... “, kazao je ministar.
On je pojasnio da je tražen rok za TE do 2041. godine kako bi se ostavilo državi da izgradi druge energetske projekte
Do kraja godine rješenje problema na “Đurđevića Tari”
Ministarstvo energetike i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) pripremili su finalno rješenje u vezi sa problemima koji je zaustavio gradnju druge žile podmorskog kabla između Italije i Crne Gore, a što je projekat transbalkanskog koridora. Ministar je istakao da detalje ne mogu odmah otkriti, te da će problem biti riješen do kraja ove godine.
“Trasa koridora ne može se puno mijenjati, a sa druge strane ograničeni smo zbog NP “Durmitor””, kazao je Mujović.
Neriješeni imovinsko-pravni problemi na lokacijama Đurđevića Tara i Njegovuđa i neusvajanje planske dokumentacije za koridor izgradnje dalekovoda Pljevlja - Bajina Bašta dva su ključna problema koja je trebalo da se riješe u najkraćem roku da bi se nastavio projekat povezivanja elektroenergetskih sistema Crne Gore i Italije podmorskim kablom.
Ovaj kapitalni projekat uključuje izgradnju podmorskog kabla jednosmjerne struje kapaciteta 1.000 MW između Italije i Crne Gore, Izgradnju trafo-stanice 400/110/35 kV Lastva, 400kV dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja i uvođenje postojećeg 400 kV dalekovoda Podgorica-Trebinje u TS Lastva, kao i izgradnju 400 KV dalekovoda prema Srbiji i/ili Bosni i Hercegovini, a sada je puštena u pogon jedna žila podmorskog kabla kapaciteta 600 MW, trafo-stanica “Lastva” i dionica dalekovoda od Lastve do Čeva.
“Željezara” isplatila bruto zaradu prvi put
Novinarima je saopšteno da je nikšićka Željezara prošli mjesec prvi put od svojih prihoda isplatila bruto platu za svih 280 radnika koji su radno angažovani za izradu čelične konstrukcije i blokova za solarnu elektranu.
Ministar je naglasio da zakupac pogona “Čeličane” i “Kovačenice”, švajcarski “8B Capital”, poštuje sve obaveze iz ugovora o zakupu.
“Zvučaće čudno, ali imaćemo problem što kada investitor preuzme radnike po ugovoru, nama će nedostajati radnika da rade poslove na kojima su sada angažovani, pogotovo kada je riječ o variocima”, kazao je ministar.
Prema njegovim riječima, otvorena pitanja u “Željezari” su rješenje poreskog duga i otpada koji je stavio bivši investitor iz Turske.
Predsjednik broda direktora EPCG Milutin Đukanović je kazao da “Željezara” još nekoliko mjeseci mora da pokaže profitabilnost nakon čega će joj EPCG dati garanciju kako bi se riješilo pitanja poreskog duga koji bi ušao u reprogram na rok od godinu.
“Do kraja godine na Vladi će biti rješenje o ispatai subvencija za električnu energiju kako ona ne bi poskupila. Odluke regulatora se moraju poštovati, a CEDIS i CGES se svog prihoda ne mogu odreći jer bi to značilo manje investicija. Struja do 2027. mora da poskupi da bi se približili evropskom prosjeku koji je 27-28 centi po kilovatu. Za očekivati je da kilovat sa 10 centi povećamo na 16-17 centi kako bi dostigli prosjek koji sada ima Hrvatska”, pojasnio je minisar, dodajući da se se vodi računa o socijalno ranjivim kategorijama za koje će važiti posebni uslovi.
Smanjen broj zaposlenih
Ministar je kazao da je za godinu od kada je preuzeo funkciju u svim preduzećima koja su pod ingerencijom Ministarstva energetike došlo do makar malog smanjenja zaposlenih i da se očekuje da će “Solar gradnja” do kraja godine pozitivno poslovati.
“Za profitabilno poslovanje “Solar gradnje” na mjesečnom nivou potrebno je ugraditi 3 megavata solarnih panela”, kazao je ministar.
Ministarstvo energetike je obezbijedilo 100 hiljada subvencija za nabavku klima uređeja za građane Bijelog Polja i započete su aktivnosti na izradi studije daljnskog grijanja za građane Bijelog Polja.
“Radi se fizibiliti studija za skladišta električne energije koja će biti u RUP-u, Željezari i HE “Perućica” kapaciteta 60 megavati i to je najbolji način da se dodatno valorizuje solarni i vjetro potencijal. Izabrali smo ove lokacije jer tamo nema problema sa priključenjem na prenosnu mrežu”, pojasnio je Mujović.
Minisarstvo je spremilo novi zakon o energetici za koji se očekuje da bude usvojen do kraja godine u parlamentu, za projekat HE “Kruševo” potpisan je ugovor za sprovođenje geološkog istraživanja sa Institutom za vodoprivredu “Jaroslav Čarni”.
Konferenciji za medije su prisustvovali čelnici svih energetskih preduzeća - EPCG, CGES, CEDIS, RUP, Željezara, Solar gradnja, predstavncii političkih klubova PES-a, koalicije Za budućnost Crne Gore, predstavnica nezavisnog kluba poslanika Radinka Ćinćur. Pozivu ministra nijesu se odazvali predstavnici opozicionih partija u parlamantu.
Naknada Opštini Nikšić za Bilećko jezero do kraja godine
Mujović je kazao da će Opštini Nikšić do kraja ove godine biti isplaćen novac po osnovu naknade za zemljište za Bilećko jezero u iznosu od 823.000 eura.
“To bi se desilo i ranije, ali smo morali da imamo razumijevanje za Republiku Srpsku koja je izgubila dva arbitražna spora sa Hrvatskom i Slovenijom”, pojasnio je ministar.
On je kazao da Rudnik uglja uveliko kopa novo korito za projekat izmještanja rijeke Ćehotine i da je iskopano 150.000 metara kubnih krečnjačkog materijala.
On je najavio da će u narednoj godini biti završena prva faza toplifikacije Pljevalja i cilj je da se zamijene centralne gradske kotlarnice.
Bonus video:
