Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NEKP) predviđeno je napuštanje korišćenja uglja 2035, i ostaje nejasno koji će energent nakon te godine koristiti Termoelktrana Pljevlja, s obzirom da je nedavno iz Ministarstva energetike saopšteno da će pljevaljski blok sa mreže biti isključena 2041.
To kaže Dušan Janjušević potpredsjednik Opštinskog odbora Demokratske Crne Gore i nekadašnji predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja.
“Krajem prošle godine, imali smo priliku da čujemo iz Ministarstva energetike da će TE Pljevlja biti isključena sa mreže 2041. Međutim, jedan od najvažnijih strateških dokumenata države Crne Gore, koji je pritom, poslat na mišljenje Energetskoj zajednici, nigdje ne pominje 2041. godinu. Šta više, dokument je do te mjere konfuzan, da se na dva mjesta pominje da Crna Gora prestaje sa proizvodnjom uglja 2035, a da TE Pljevlja, ostaje u funkciji do 2040, nakon čega će preći u režim hladne rezerve. Nejasno je, koji energent će jedina Termoelektrana u našoj državi, koristiti u međuvremenu. Takođe, odavno je poznato da je u okviru projekta izmještanja korita rijeke Ćehotine planirana ugradnja odgovarajućeg agregata na brani Durutovići, međutim, ovaj projekat u okviru NEKP-a, nije prepoznat. Ovo su samo neki od nedostataka koje sadrži pomenuti dokument”, naveo je Janjušević.
Ukazao je i na nedostatke u Strategiji procjene uticaja na životnu sredinu koja prati Nacionalni energetski i klimatski plan.
“Zemlja koja nema hranu i energiju u današnje vrijeme, lako može da sklizne u moderno ropstvo. Kome je u interesu da ugasi jedini stabilan izvor energije i zatvori jedan grad? Zašto se ni na koji način ne tretira socijalna komponenta pravedne tranzicije? NEKP tretira 3000 ljudi povezanih u energetskom sektoru. Potpuno je jasno, da ako država ne počne da krči jasno trasiran put kojim Pljevlja treba da idu, a resorno ministarstvo nastavi igru sa godinama, ništa dobro se ne može očekivati”, rekao je Janjušević.
Smatra da je 2048.godina minimum na koji Vlada Crne Gore treba da pristane, kako bi pokretanjem novih održivih industrijskih objekata obezbedila ekvivalentan broj radnih mjesta.
“Ovaj, strateški, izuzetno važan dokument, tretira 3000 ljudi, odnosno minimum 3000 porodica što je, takođe, minimum 9000 ljudi zavisnih od energetskog sektora, koji će “trbuhom za kruhom” napustiti Pljevlja. To znači, da ukoliko ne budemo odgovorni doći ćemo do cifre od oko 15 000 stanovnika u Pljevljima.m Pljevlja su ovoj zemlji previše dala, a Pljevljaci, naročito zaposleni u energetskom sektoru očekuju da o svemu ovome budu infornisani i u sam proces integrisani, što do sada nije bio slučaj”, zaključio je Dušan Janjušević potpredsjednik OO Demokratske Crne Gore Pljevlja i nekadašnji predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja.
Bonus video:
