Crnoj Gori je potreban novi zakon o igrama na sreću po ugledu na razvijene zemlje Evropske unije kako bi uvela red u ovoj oblasti, povećala državne prihode, povezala ovu industriju sa turizmom, obezbjedila kvalitetnu državnu kontrolu i smanjila mogućnost zavisnosti kod igrača.
To su neki od zaključaka konferencije koju je juče organizovao Institut za pravne studije iz Podgorice, a na kojoj su govorili stručnjaci iz EU i Crne Gore.
Na prvom panelu o mogućnostima za razvoj kazino turizma, menadžer u hotelijerstvu i kazino industriji Miran Curin, koji je bio direktor kazina Maestral od 2002. do 2006. godine, naveo je da su u Sloveniji sada 20 odsto ukupnog broja turista gosti kazina. On je naveo da je prije nego što je država zabranila pušenje u kazinima taj procenat bio i 25 odsto.
Prihod priređivača igara na sreću u Sloveniji prošle godine je iznosio 306 miliona eura, a država je od njih prihodovala 109 miliona. Crna Gora je prošle godine od koncesija za igre na sreću prihodovala 11 miliona.
Curin je predložio ukidanje sadašnjeg rješenja da neko ko otvara kazino mora na početku državi platiti naknadu od dva miliona eura, ustanovljenje kvatitetne državne kontrole, da se podstiče razvoj kazino hotela, kao i da princip rada tih kazina bude dovođenje stranih gostiju.
Bivši predstavnik Hrvatske u Evropskom udruženju priređivača EUROMAT Danko Vojnović kazao je da Crna Gora u bitnom momentu donosi zakon i da može da iskoristi iskustva onih koja su to uradila ranije.
Kazao je da Crna Gora ima dobre uslove za razvoj kazino turizma, kao i da je Hrvatska tek počela ozbiljnije da radi na tom vidu turizma.
On je naveo da neke zemlje ili gradovi zabranju igre na sreću kao što je nedavno uradila Mađarska, Ukrajina, grad Beč, neki gradovi u Slovačkoj i Češkoj,...
“Nekoliko možda i desetina hiljada ljudi iz tih država ili gradova, kojima je kazino zabava, žele da idu negdje drugo i da se zabavljaju u kazinima trošeći nekoliko hiljada eura. Ukoliko imate kvalitetnu ponudu i ako organizujete čarter ili lou kost letove prema tim gradovima možete privući značajan broj gostiju. Država koja voli svoj narod organizuje kazino za turiste, kazao je Vojnović.
Dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve Rade Ratković kazao je da je master planom razvoja turizma iz 2008. kazino turizam nije posebno pomenut već je bio dio tematskog turizma.
“Ranije su naša dva elitna hotela Sveti Stefan i Maestral imala kazino ali kao dopunsku djelatnost. Prvi pravi kazino turizam donijeli su Slovenci kada je HIT Nova Gorica preuzeo Maestral. To je bilo na obostranu korist, značajno je povećan prihod i njih i države, broj zaposlenih”, kazao je Ratković navodeći da je pravi kazino turizam kada stranac dođe da ovdje troši novac, a ne kada domaći troši novac.
Na drugom panelu bivši potpredsjednik EUROMAT-a i dugogodišnji predsjednik španskog udruženja priređivača Eduardo Morales Hermo, govorio je o praksi priređivanja igara na sreću u ugostiteljskim objektima u državama EU.
Ustavni sud Crne Gore je u februaru poništio dio pravilnika o priređivanju igara na sreću u ugostiteljskim objektima jer takva norma nije pisala u zakonu.
Morales Hermo je kazao da u državama EU odavno postoje terminali za klađenje u kafićima, restoranima i prodavnicama, uz kvalitetnu zaštitu od mogućnosti maloljetničkog klađenja. On je naveo da u Italiji postoji 360 hiljada aparata za klađenje u ugostiteljskim objektima i prodavnicama, u Njemačkoj 260 hiljada, Španiji 185 hiljada, Velikoj Britaniji 68 hiljada, Danskoj 17 hiljada,...
Odgovarajući na pitanje nevladine organizacije Zid oko kontrole maloljetničkog klađenja kod terminala, Morales Hermo je kazao je da igrači moraju uzeti kartice za klađenje koje su im izdate na osnovu njihovih ličnih podataka, tako da ih ne mogu dobiti maloljetnici. On je naveo da su u nekim državama uvedena ograničenja trošenja novca, kako bi se smanjila zavisnost, jer kartica postaje neaktivna ako se pređe taj limit.
Direktor Hrvatskog udruženja za igre na sreću Ivan Bagarić govorio je o uvođenju on line nadzora države nad priređivačima, koje je povećalo prihode državi i omogućilo direktnu kontrolu nad svakom uplatom i isplatom.
Crna Gora je bila obevzna još prije deset godina da uvede on line nadzor, ali se tek prije dvije godine krenulo u taj postupak.
Bagarić je kazao da je veliki problem u Hrvatkoj što država ne može da ograniči klađenje na inostranim sajtovima, ali je naveo da je Rumunija nedavno uspješno uvela zabrane za te sajtove što može biti primjer za ostale države u regionu.
Na temu zavisnosti od kockanja govorio je psiholog Radoje Cerović, koji je kazao da prema zvaničnim medicinskim podacima iz zemalja EU jedan odsto onih koji se klade postaje zavisnik, kao i da taj procenat ne raste ako je povećan pristup igrama na sreću preko novih tehnologija kao što su terminali i internet.
On je naveo da su neke zemlje ukidale igre na sreću, ali da to nije spriječilo kockanje, već da je postalo gore jer su tržište preuzele kriminalne organizacije.
“Zavisnost se može spriječiti odgovornim pristupom, jakom kontrolom, i mjerama zasnovanim na nauci koje bi bile dio novog zakona, a ne na zabranama jer ono što je zabranjeno postaje izazovno”, kazao je Cerović.
Moderator konferencije i bivši direktor Uprave za igre na sreću Ilija Vukčević, kazao je da je učesnici iznijeli zanimljiva iskustva koja mogu biti korisna za pripremu budućeg zakona.
“Prema iskustvima Slovenije treba donijeti strategiju razvoja kazino turizma jer to može biti značajno profitabilno za državu. Našim terminalima za klađenje, za razliku od onih u Španiji i EU, nedostaje elektronska identifikacija igrača kao mjere za spriječavanje maloljetničkog klađenja. Nadzor u Hrvatskoj je daleko jednostavniji od našeg, Rumunija uspješno sprovodi blokadu stranih sajtova za klađenje,... sve su to korisna iskustva koja mogu povećati državne prihode”, kazao je Vukčević.
Bonus video:
