Nikšićka Župa mogla bi da izgradi brend u proizvodnji šljive požegače, u narodu poznate i kao plava šljiva, koja je najzastupljenija voćna vrsta u pomenutom kraju.
To je tokom predavanja župskim voćarima kazao prof.dr Zoran Keserović ističući da je pored proizvodnje potrebno uključiti i procese prerade i sušenja jer je poznato da od požegače nema bolje sorte za sušenje, kao i da je ona po kvalitetu bez konkurencije u svijetu.
Keserović, koji je profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, kazao je da je uništavanje zasada pomenute sorte šljive u Srbiji bio veliki promašaj i da se sa novim sistemima uzgoja i podlogama pokušava požegača vratiti u voćnjake jer je šljiva, smatra on, velika izvozna šansa Srbije.
Savjetovao je župskim voćarima da i oni prihvate nove sisteme, a model razvoja voćarstva u tom kraju, prema njegovim riječima, mogao bi biti udruživanje većeg broja proizvođača ili jaki kooperant sa više malih proizvođača.
Tema predavanja bila je "Razvoj vočarstva u Župi" pa je Keserović pored šljive pričao i o sortama jabuke, kruške, trešnje, višnje i bobičastog voća, kao i o mjerama koje je potrebno preduzeti kako bi bavljenje voćarstvom preraslo u uspješan i profitabilan biznis.
U proizvodnji voća, istakao je Keserović, potrebno je voćnu vrstu i sortu prilagoditi odgovarajućim agroekološkim uslovima, a trendovi podizanja savremenih zasada podrazumijevaju poseban način pripreme zemljišta, sadnje, kao i formiranje sistema za protivgradnu zaštitu, navodnjavanje i zaštitu od smrzavanja.
Tribinu su organizovali Mjesna zajednica Župa, firme "Veletex", koja je nedavno kupila zemljoradničku zadrugu "Župa", i Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji.
Vlastimir Golubović, vlasnik "Veletex-a", kazao je da će Keserović biti angažovan kao konsultant prilikom podizanja savremenog zasada na zemljištu nekadašnje zadruge, kao i da će prvi zasad od oko 12 hektara jabuke biti podignut sljedeće godine.
U naredne tri godine Golubović planira da 44 hektara imanja, koje je pripadalo zadruzi, zasadi raznim sortama voća, uradi hladnjaču i preradne ili doradne kapacitete, sisteme za navodnjavanje, prihranjivanje i protivgradnu zaštitu, a vrijednost investicije bila bi blizu tri miliona eura.
Bonus video:
