Socijaldemokratska partija pozvala je Ministarstvo finansija da uvede progresivno oporezivanje na dobit pravnih lica, kako bi se teret krize preusmjerio sa građana na privredne subjekte koji ostvaraju značajne iznose dobiti iz svog poslovanja.
SDP je, u analizi koju je uradio upoređujući praksu u državama Evropske unije i regiona, predložio da se za mala preduzeća koja imaju dobit do 50 hiljada eura sadašnja stopa od 9 odsto zamjeni nultom, firmama koje imaju dobit od 50 do 300 hiljada ostala bi sadašnja stopa od 9 odsto, dok bi stopa za dobit između 300 hiljada i milion iznosila 13,5 odsto a za preko milion 18 odsto. “Kako bi teret krize prouzrokovane kockarskom ekonomijom po DPS modelu koja se zasnivala na prodaji državnih resursa i neracionalnoj potrošnji iznijeli solidarnije, SDP predlaže prihodno orijentisanu mjeru - uvođenje progresivnog oporezivanja na dobit. Za one subjekte kojima poslovanje u ovoj državi omogućava značano veći profit od prosječnog, uvesti veće stope poreza na dobit”, kazao je “Vijestima” poslanik SDP-a Raško Konjević koji je kratko u prelaznoj Vladio bio ministar finansija.
SDP smatra da oni koji ostvaruju značajne iznose profita treba i da daju više i da na sebe preuzmu jedan dio terete krize.
“To su kompanije koje u najvećem dijelu posluju u monopolskim ili oligopolskim uslovima u sektoru telekominikacija, energetike i slično. Vlada to treba da uradi kako ne bi njene mjere bile samo na teret običnih građana”, kazao je Konjević.
Prema podacima za 2015. godinu 228 obveznika je imalo dobit prije oporezivanja veću od 300 hiljada eura, 399 između 100 i 300 hiljada eura, a 21.205 obveznika je imalo dobit manju od 100 hiljada eura.
Preko jednog milion dobit su imala 63 pravna lica u ukupnom iznosu od oko 232 miliona eura, dok je dobit od 500 hiljada do milion eura ostvarilo 86 firmi u ukupnom iznosu od 60 miliona.
“Iz ovih podataka je jasno da postoji značajan prostor za uvećanje prihodne strane budžeta povećanjem stopa koje bi bile na nivou iskustva zemalja regiona Hrvatske, Albanije ili Srbije. U poređenju sa regijom, učešće poreza na dobit pravni lica u tekućim prihodima je značajno niži kada je u pitanju Crna Gora. U strukturi tekućih prihoda svega 3% čine prihodi od poreza na dobit. Isti parametar u Srbiji i Hrvatskoj je znatno veći - u Srbiji 7% a u Hrvatskoj 6%”, kazao je Konjević.
Nulta stopa za mala preduzeća koje imaju dobit do 50 hiljada eura, kako je naveo, pomogla bi im da dalje razvijaju svoj biznis i čine ga konkuretnim sa okruženjem i tako jačaju strukturu crnogorske ekonomije.
Veće poreske stope za dobit preko 300 hiljada bi povećala državne prihode za oko 20 miliona eura.
“Ovaj predlog ne bi uticao na ekonomsku konkurentnost Crne Gore. U regionu Hrvatska i Albanija primjenjuju progresivno oporezivanje (u Hrvatskoj 12% do cca 390.000 eura i 18% za dobit preko tog iznosa; Albanija 5% do cca 60.000 EUR, a 15% za iznose preko), dok Srbija primjenjuje jedinstvenu stopu poreza na dobit u visini od 15%. Ovakvom politikom oporezivanja dobiti subjekti koji su najjači na tržištu i koji ostvaruju milionsku dobit će i dalje ostvarivati značajnu dobit, uz snažan doprinos stabilizaciji finansijskih prilika u državi - što bi trebalo da bude i njihov interes. Sa druge strane, na ovaj način se u trenucima ekonomske krize rasterećuje mali i porodični biznis koji ostvaruje oporezivu dobit do 50 hiljada eura, u koji po podacima Poreske uprave spada najveći broj subjekata na tržištu”, kazao je Konjević.
Siromaštvo raste, uzeti više od onih koji žive od kapitala
Sadašnje mjere Vlade, kako je kazao Konjević, isključivo pogađaju građane. To su povećanje akciza na energente više od 10 odsto, smanjenje socijalnih davanja prema najugroženijim slojevima stanovništva,... On je naveo da je
Vlada istovremeno na teret građana davala povlastice raznoraznim privlegovanim investitorima kao i da ima više primjera poreskih dužnika sa kojima Vlada sklapa poslove finansirajući ih iz kapitalnog budžeta.
“Pored jačanja prihodne strane budžeta, ova mjera progresivnog oporezivanja dobiti solidarnije raspoređuje teret krize i usporava galopirajuću socijalnu nejednakost, koja usljed dosadašnjih poteza nosioca ekonomske politike postaje sve uočljivija. U proteklom periodu se prema podacima Svjetske banke utrostručio broj siromašnih koji žive u domaćinstava u kojima je nosilac domaćinstva nezaposlen - sa 11,3% u 2008. na preko 33%. Ovaj podatak pokazuje da država mora mnogo senzibilnije voditi ekonomsku politiku i da svoje mjere mora da usmjerava prema onima koji 'žive od kapitala', a ne prema građanima koji ionako teško sastavljaju kraj s krajem”, naveo je Konjević.
On je kazao da poreski dug i dalje raste kao i da postoji sumnja da će primjena Zakona o reprogramu poreskog duga biti selektivna.
“Kada vam poreski dug dodje na nivo tekućeg budžeta oko 800 miliona jasno je da nešto ozbiljno škripi u fiskalnoj politici i disciplini. Da bi se u narednim godinama mogla održati elementarna socijalna ravnoteža i obuzdao rast javnog duga koji će 2019. doći na nivo 80% GDP jasno je da je potrebno preduzeti i mjere koje će zahvatiti i od onih koji 'žive od kapitala'”, kazao je Konjević.
Bonus video:
