Situacija u Kombinatu aluminijuma, od kada ga je preuzeo nikšićki Uniprom, mnogo je bolja nego ranije. Investirano je više od 10 miliona eura u opremu, ljude i nove ćelije. Remontovano je 76 ćelija. Proizvodnja u 2016. iznosila je 38.832 tone metala, u ovoj je planirano 46.144 tone, s tim što ćemo do kraja 2017. pustiti u rad sve ćelije “B” serije Elektrolize, što će omogućiti godišnju proizvodnju od 60.000 tona, saopštio je juče glavni menadžer u Uniprom KAP-u Nebojša Dožić.
On je na okruglom stolu u Privrednoj komori o industriji metala u Crnoj Gori najavio da će iduće sedmice Uniprom KAP potpisati novi ugovor o proizvodnji malih legura, a ta investicija vrijedi oko šest miliona eura.
“Nakon toga slijedi investicija u proizvodnju trupaca u pogonu Livnica i ta investicija je vrijedna 12 miliona eura”, objasnio je Dožić.
Kada je u pitanju električna energija, Dožić je saopštio da je KAP prošle godine energiju uvozio kompletno iz inostranstva, a ovog mjeseca se pola energije troši iz Crne Gore, a pola iz inostranstva.
„U javnosti važi mišljenje da KAP potroši svu struju i da to za građane nije dobro. Navešću samo podatak u vezi sa tim. Ako KAP radi, troškovi za prenos će naredne godine biti godišnje nešto oko pet miliona eura, a ukoliko KAP ne radi to bi platili građani. Kompletan izvoz neophodne struje, kada pustimo sve ćelije u seriji B, iznosio bi 30 miliona , a ukoliko se ta struja iskoristi u proizvodnji aluminijuma Crna Gora će imati prihod od 130 miliona eura“, objasnio je Dožić.
On je naveo da je u KAP-u trenutno u radnom odnosu oko 550 radnika, dok je prosječna plata između 750 i 800 eura.
„Kompletno se plaćaju doprinosi na zarade, nema dugovanja. Puno se polaže na zaštitu radnika koji imaju prevoz sa posla i na posao. Sjutra se otvara i restoran u KAP-u, a investicija je od oko 600 hiljada”, saopštio je Dožić koji smatra da metalna industrija u Crnoj Gori ima veliku perspektivu.
Potpredsjednik Privredne komore, Stanko Zloković, kazao je da je bogata sirovinska baza predstavlja valjanu osnovu da istrajemo na putu povratka industrije koje je ranije imala, kao i da je metalska industrija u Crnoj Gori potencijal koji se mora kvalitentnije i bolje iskoristiti.
„I čelik i aluminijum imaju budućnost u savremenom svijetu i u razvoju novih tehnologija, jer su to skoro nezamjenljivi metali. Metalski sektor realno može da generiše nova radna mjesta i novo zapošljavanje“, smatra Zloković.
Mačkošek: Sačuvajte školski sistem i metalsku industriju
Predsjednik Privredne komore Slovenije i savjetnik u Željezari Štore Stil, Marjan Mačkošek , kazao je da uspješnost kompanije ne zavisi od oblika vlasništva već od toga da li je gazda dobar ili ne. On je naveo da je metalski sektor u Sloveniji bio u velikoj krizi nakon raspada bivše Jugoslavije.
„Mnogo godina smo tražili sve moguće varijante kako bi tu industriju postavili na neke grane koje bi bile prihvatljive i došli smo do situacije da je danas ta industrija u Sloveniji strašno jaka“, kazao je Mačkošek , navodeći da sada izvoze na najzahtjevnije zapadno tržište u najbitnijoj svjetskoj industriji – automobila i vozila.
Kazao je da su očuvali školski sistem i spriječili zatvaranje Metalurškog fakulteta u Ljubljani, a da strahuju da im stranci ne preuzmu kvalitetne kadrove.
„Morate zaboraviti silne količine alumiijuma i čelika koje ste nekad proizvodili. Treba početi raditi sa manjim obimom, tačno fokusiranom na tržište i imati jasnu viziju. Crna Gora treba da osigura školski sistem i nađe načine da mladi u tim djelatnostima vide svoju perspektivu“, naveo je Mačkošek .
Bonus video:
