Sekretarijat za razvojne projekte objavio je treći javni poziv za podsticanje direktnih investicija, koji će biti otvoren do 8. maja.
Ovim projektom kompanije koje investiraju najmanje pola miliona eura i planiraju zaposliti najmanje 20 radnika mogu dobiti od države bespovratno od 3.000 do 10.000 eura po novozaposlenom licu. U manje razvijenim opštinama investicija treba iznositi više od 250 hiljada, a najmanji broj novih radnika treba da bude deset.
U prethodna dva poziva, kako je saopšteno "Vijestima" iz ovog Sekretarijata na čijem čelu je Biserka Dragićević, podržani su projekti šest kompanija sa ukupno 1.482.000 eura, od čega im je isplaćeno 681.333,33 eura. Time su omogućene investicije od 7.182.429,83 eura u projekte gdje će biti otvorena 253 nova radna mjesta.
Na osnovu oglasa iz 2015. i 2016, ugovor o podsticajnim mjerama je potpisan sa Pelengić trade iz Bijelog Polja za izgradnju pilane na Žabljaku a odobreno im je 132 hiljade eura odnosno po 4.000 eura za 33 planirana radna mjesta.
Fabrika stočne hrane iz Spuža dobila je 80.000 eura, odnosno po četiri hiljade eura za 20 novih radnih mjesta, dok je Securitas Montenegro iz Nikšića dobio 150 hiljada za formiranje savremenog monitoring centra kao osnove za pružanje usluga fizičko tehničke zaštite odnosno po 3.000 eura za svako od 50 novih radnih mjesta.
Mesoprometu iz Bijelog Polja odobren je projekat fabrika za proizvodnju trajnih mesnih proizvoda bez dima za koji su dobili 560 hiljada eura ili osam hiljada za 70 planiranih novih radnih mjesta.
Comp-Comerc iz Nikšića dobila je 350 hiljada eura za adaptaciju hotela Onogošt u Nikšiću ili 7.000 eura za svako od 50 planiranih novozaposlenih radnika.
Hemomont iz Podgorice je za projekat proizvodnje sterilnog nazalnog spreja, regala sa mobilnim nosačima, sistema za prečišćavanje otpadnih voda dobio 210 hiljada ili 7.000 eura za 30 novih radnih mjesta.
U 2016. godini korisnicima sredstava je isplaćeno 681.333,33 eura. Svim korisnicima je isplaćena prva rata podsticaja, dok je druga rata isplaćena firmama Pelengić Trade, Fabrika stočne hrane i Comp-Comerc. U 2017. godini još nije bilo isplata po ovom osnovu.
Za ova dva protekla projekta bile su podnijete prijave za više projekata, ali uslove nijesu ispunjavali Meso Promet, Beton Group Popović, ŠIK Polimlje, Farmont MP, Emar, Vučje, Hemomont, Montenegro Wood Sancakli Mobilya, Peja, Hotel Crna Gora, Bekom Co, Pelengić trade, Nikšić Guard Security, Milkraft Leche, Carine, Đoković group, Ljetopis Stars, Dima engineering, Point M i Obodice.
Na oglase se po jednakim uslovima mogu prijaviti i inostrani investitori, ali moraju osnovati privredno društvo u Crnoj Gori koje će učestvovati u proceduri.
"Sa zadovoljstvom možemo da kažemo da zainteresovanost privrednika za učešće u postupku dodjele sredstava za podsticanje direktnih investicija raste iz godine u godinu, te prema tome i ove godine očekujemo interesovanje u još većem obimu u odnosu na prošlogodišnje. Do sada su najveće interesovanje pokazali domaći privrednici iz sjevernog i ventralnog regiona Crne Gore, što su očekivanja i za ovaj javni oglas", navedeno je iz Sekretarijata.
Svi započeli investicije, većina do sada ispunila 50 odsto
U Sekretarijatu su izuzetno zadovoljni činjenicom da su dosadašnji korisnici isključivo mala i srednja preduzeća, a da su podržani investicioni projekti ravnomjerno regionalno zastupljeni.
“Uz to, svi korisnici su započeli svoje investicije u prvoj, 2016. godini, a većina njih je realizovala 50% ugovorenog investicionog programa, što nas uvjerava da će uspjeti da u potpunosti i u predviđenim rokovima realizuju sve svoje obaveze, uključujući i obavezu zaposlenja. To će svakako biti zahtjevniji segment kontrole ugovora, kojem će Sekretarijat posvetiti punu pažnju u ovoj i narednoj godini, kroz korišćenje svih raspoloživih mehanizama kako bi se spriječile nepravilnosti i eventualne zloupotrebe prilikom zapošljavanja lica na ugovorenim projektima”, navedeno je iz Sekretarijata.
Rezultati programa, kako su naveli, ogledaju se kroz povećanje investicija i zaposlenosti.
“Imajući u vidu da su navedena ulaganja i broj zaposlenih definisani kroz ugovore o korišćenju sredstava, koji su većinom zaključeni na period od tri godine, mišljenja smo da će se navedeni podaci adekvatno sagledati tek nakon isteka ovog perioda”, saopšteno je iz Sekretarijata.
Bonus video:
