Centralna banka (CBCG), iako je više godina preporučivala Vladi da se ograniče kamatne stopa i uputila izvršnoj vlasti predlog zakona kojim se utvrđuje njihova gornja granica, sada smatra da to nije potrebno.
Iz CBCG objašnjavaju da su takav stav iznijela u periodu kada su kamatne stope bile visoke.
“Posljednjih godina imamo značajnu tendenciju pada kamatnih stopa, tako da u ovom trenutku ne vidimo potrebu za ograničavanjem. Pažljivo ćemo pratiti situaciju i u slučaju eventualnih poremećaja razmotriti potreban set mjera”, kazali su “Vijestima”iz CBCG.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je u zaključcima prilikom nedavnog boravka u Crnoj Gori naveo da “misija podržava namjeru državnih organa da ne posežu za uvođenjem gornjih granica za kamatne stope, jer bi te mjere mogle da imaju neželjene posljedice”,
Iz Ministarstva finansija objašnjavaju da Programom rada za ovu godinu nijesu predvidjeli donošenje tog zakona. Na pitanje “Vijesti” da li podržavaju stav MMF-a odgovorili su da je CBCG “pozvanija institucija za iznošenje stava po tom pitanju”.
“Ministarstvo finansija je zainteresovano za aktivnosti u cilju povećanja kreditne aktivnosti banaka i što niže kamatne stope”, kazali su u tom Vladinom resoru.
Savjet CBCG je u julu 2015. utvrdio radnu verziju Nacrta zakona o najvišim dozvoljenim kamatnim stopama koju je poslao Vladi. Predloženo je da najviša dozvoljena godišnja zakonska ugovorena kamata za banke bude prosječna efektivna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene kredite, u šestomjesečnom periodu, povećana 33%.
“Ako je na ovoj način utvrđena kamatna stopa niža od 12 odsto, primjenjuje se stopa od 12 odsto. Za mikrofinansijske institucije je predložena najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa za banke uvećana 50 odsto. Za davaoce finansijskog lizinga i davaoce potrošačkih kredita, najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa je prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite banaka. Najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa za dugove po kreditinim karticama i prekoračenja na računu iznosi 15 odsto”, predlagala je CBCG.
Skupština je sredinom 2014. godine odustala od usvajanja izmjena Zakona o obligacionim odnosima, kojima je poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović predlagao da se ograniče kamate, jer je CBCG u mišljenju navela da je preporučila bankama da to urade do kraja septembra. Iz CBCG je tada najavljeno da će uraditi analizu koja će pokazati na koji način treba ograničiti kamate, procjenjujući da pojedine kamatne stope ulaze u zonu zelenaških.
Guverner Radoje Žugić je početkom marta rekao da je slabost bankarskog sistema, između ostalog, relativno visok nivo kamatnih stopa, iako su one na istorijskom minimumu.
Prosječna kamata na kredite 7,55%
Prema posljednjim objavljenim podacima CBCG, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa (sa svim troškovima) na novoodobrene kredite iznosila je u novembru prošle godine 6,98 odsto, a ista kamata na ukupne kredite 7,55 odsto.
Iz CBCG je ranije objašnjeno da institut ograničenja kamatnih stopa ima široku primjenu u praksu, te da podaci iz istraživanja Svjetske banke iz oktobra 2014. godine pokazuju da 76 zemalja u svijetu ograničavaju nivo kamatnih stopa.
Bonus video:
