Postavljanje novih kadrova na čelo Elektroprivrede Crne Gore, čija je glavna referenca – bespogovorna lojalnost šefu DPS-a, Prvoj banci i porodici Đukanović, nastavak je potpunog uništavanja našeg najvećeg preduzeća i grada Nikšića, istakao je funkcioner pokreta URA Dejan Mijović.
"Ukoliko se ostvari naum preuzimanja akcija kompanije A2A i Aca Đukanovića u Rudniku uglja Pljevlja (RUP), od strane Elektroprivrede Crne Gore po cijeni od 6,5 eura, biće to jedna od najvećih pljački državne imovine u istoriji Crne Gore. Dakle, paket akcija koji upitno na berzi vrijedi 10-ak miliona eura, A2A i Aco Đukanović nude Elektroprivredi za čak 17 miliona eura“, naveo je Mijović.
On ističe da za akcije RUP-a, koje su se u proteklih godinu dana na Montenegroberzi kotirale od 2,375 eura do četiri eura po akciji, praktično nije bilo interesovanja, dok ih, prije tri mjeseca “nisu počeli kupovati dobro informisani igrači vlasti, po cijenama nižim od tri eura”.
“Jedan od njih je, očigledno, bio i Aco Đukanović, koji je u međuvremenu povećao svoje akcionarsko učešće u RUP sa 11,85% na 12,20%. Čak i pod pretpostavkom da se akcije otkupe po najvećoj ostvarenoj tržišnoj cijeni od 4 eura, kompanija A2A bi (za svojih 39,49% akcija) dobila osam umjesto 13 miliona eura, dok bi Aco Đukanović (za 12,20% akcija) dobio 2.472.680 eura, umjesto predloženih četiri miliona eura”, zaključuje Mijović.
Mijović navodi da akcije RUP-a vrijede znatno manje, sa obzirom na činjenicu da je to “akcionarsko društvo, zbog višegodišnjeg lošeg upravljanja, odavno ispunilo sve uslove za stečaj”.
“Rudnik ima akumulirane gubitke od preko 17 miliona eura, državi duguje preko 15 miliona eura na ime poreza i doprinosa (kao prvi na crnoj listi) i dodatnih 6.38 miliona eura za neplaćenu koncesiju za eksploataciju uglja, dok su kratkoročne obaveze društva za preko 20 miliona eura veće od njegovih obrtnih sredstava. I to - prema Izvještaju revizora Deloitte Touche za 2015 godinu, a poznato je da je RUP slabo poslovao i u toku 2016. godine, zbog velikih havarija i dugotrajnog remonta”, ističe Mijović.
On ukazuje da će preuzimanje RUP-a dodatno koštati EPCG, jer će “pored nasljeđivanja dugova, ta kompanija morati da kupi i sve akcije ostalih manjinskih akcionara, koji će svakako željeti da ih prodaju po izdašnoj cijeni od 6.5 eura”. Tim činom, navodi Mijović, EPCG će preuzeti i obavezu finansiranja isplate otpremnina za oko 500 radnika RUP-a, kao i razvojne investicije rudnika povezane sa gradnjom II Faze, šta bi, prema studiji Deloitte Touche, ukupno trebalo da košta oko 50 miliona eura.
“Pošto, po svemu sudeći, nema raspoloženih kreditora da finansiraju II Fazu TE, taj neprofitabilni poduhvat gradnje nekonkurentne termoelektrane će se prepustiti EPCG-u, što podrazumijeva davanje državnih garancija od preko 500 miliona eura bez kojeg nijedna banka neće finansirati projekat EPCG u 100% državnom vlasništvu. A to bi, uz ostale postojeće propale DPS poslove, dovelo do sigurnog bankrota firme. Drugi mogući scenario je da će A2A još bolje prodati svoje akcije “povezanom trećem licu”, ali takav sigurno neće graditi ni II fazu, niti mnogo ulagati u razvoj EPCG”, zaključuje Mijović.
On ukazuje da je URA već pozvala Specijalnog državnog tužioca da ispita dešavanja oko EPCG, ali da i ovom prilikom pozivaju tužioca i ukupnu javnost da preduprijede tu neviđenu pljačku.
Bonus video: