Komora stečajnih upravnika smatra da bi upravnici morali imati obavezno osiguranje u slučaju eventualno pričinjene štete trećim licima, ocijenio je za “Vijesti” predsjednik ove organizacije Milan Kastratović.
Zakonom je predviđeno da u slučaju kada je u obavljanju poslova stečajni upravnik prouzrokovao štetu učesnicima u postupku, namjerno ili krajnjom nepažnjom, stečajni upravnik odgovara ličnom imovinom za takvu štetu.
“Takva zakonska odredba predstavlja jedinstven slučaj odgovornosti od svih zanimanja, a da za to nijesu stvoreni ni minimalni uslovi za obavljanje dužnosti stečajnog upravnika. Mi kao Komora ćemo nastojati da svojim predlozima i aktivnostima doprinesemo da se ovaj segment zakonske regulative unaprijedi i uskladi sa zakonodavstvima i praksom u region”, dodao je Kastratović.
U stečajnom zakonodavstvu u okruženju, kako je naveo, su u primjeni modeli osiguranja stečajnih upravnika za štetu pričinjenu trećim licima kod osiguravajućih kuća.
“Jedan od uslova za obavljanje poslova stečajnog upravnika je i posjedovanje polise osiguranja na iznos od 30.000 do 50.000 eura (u Hrvatskoj 335.000 kuna) po štetnom događaju. No, i pored toga, polisa osiguranja od profesionalne odgovornosti, bilo da je u pitanju advokat, ljekar ili stečajni upravnik, ne važi ako se pokaže da je šteta prouzrokovana namjerno”, dodao je Kastratović.
Na pitanje “Vijesti”, kako u Komori gledaju na ocjene predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića da “ima neprofesionalnih i nedovoljno stručnih stečajnih upravnika”, Kastratović je odgovorio da “ocjena predsjednika Privrednog suda,ipak nije generalna”.
“Shodno svojoj funkciji, on je u prilici da sagleda rad svih stečajnih upravnika. Mi kao Komora se trudimo da pružamo stručnu podršku i pratimo rad onih stečajnih upravnika koji su prije svega članovi Komore. U svim situacijama, kad primijetimo neke naznake negativnih pojava ili postupanja stečajnih upravnika, na svojim organima ukazujemo na te pojave i dajemo predloge za njihovo otklanjanje, a u skladu sa statutom i etičkim kodeksom”, dodao je Kastratović.
Inače, svi stečajni upravnici koji se nalaze na spisku Ministarstva pravde su prošli proces polaganja stručnog ispita po programu koji propisuje Ministarstvo pravde, i zadovoljili su i sve druge uslove za imenovanje u stečajnim postupcima.
“U okruženju se primjenjuju modeli vršenja stručnog nadzora nad radom stečajnih upravnika. Stručni nadzor je predviđen Zakonom i obavljaju ga surevizori - članovi udruženja stečajnih upravnika. Kod nas ta obaveza nije predviđena Zakonom. Uvođenjem stručnog nadzora u stečajno zakonodavstvo bi se pouzdanije moglo doći do preciznije ocjene da li neki stečajni upravnik dužnost obavlja u skladu sa propisima kojima se uređuje stečajni postupak ili ne? Na ovaj način bi se u postupku stručnog nadzora utvrdilo da li stečajni upravnik prilikom vršenja svoje dužnosti ponavlja istu grešku u svim predmetima-izolovana greška, ili istu grešku pravi veći broj stečajnih upravnika-sistemska greška”, zaključio je Kastratović.
Uvesti praksu prije sticanja zvanja upravnika
Kastratović ističe da će Komora predložiti da se licima koja su zainteresovana za obavljanje poslova stečajnog upravnika prije polaganja ispita za stečajnog upravnika omogući obavljanje stručne prakse u Privrednom sudu Crne Gore ili obavljanje stručne prakse uz mentora.
“Zalagaćemo se za izmjene i dopune propisa iz oblasti stečajnog zakonodavstva u cilju što efikasnije primjene propisa, razmjene iskustava sa zemljama koje imaju slično stečajno zakonodavstvo i usvajanje najbolje prakse u stečajnim postupcima u Evropi”, dodao je on.
Komora stečajnih upravnika je već počela sa organizacijama seminara, radionica, a u štampi je prvi broj časopisa u kojem će biti obrađivane teme od važnosti za rad stečajnih upravnika.
“Edukacija će se obavljati u okviru struke uz angažovanje eminentnih predavača, na način kako to rade sve strukovne organizacije, i kako se to radi u svijetu”, naveo je Kastratović.
Bonus video:
