Direktorka Kancelarije Svjetske banke (SB) za Crnu Goru Tatjana Proskurjakova u razgovoru za "Vijesti" je kazala da neodrživ i brz rast javnog duga predstavlja kritičnu prijetnju za malu otvorenu crnogorsku ekonomiju bez vlastite valute, te da Vlada mora hitno provesti ozbiljnu fiskalnu konsolidaciju i vratiti budžet u ravnotežu do 2019. godine i stabilizovati nivo duga.
"To bi uključivalo donošenje određenih teških odluka, kao što su racionalizacija i bolje ciljanje socijalnih davanja. Prije svega, naknade za majke koje zemlju koštaju blizu dva procenta BDP-a godišnje, preusmjeravanje kapitalne potrošnje na projekte koji se odnose na okolinu i saobraćaj i finansiraju se iz grantova EU, racionalizacija javne potrošnje koja se odnosi na plate u javnom sektoru. Uz to, neophodno je povećanje naplate poreza i smanjenje oslobađanja od poreza, centralizacija nabavki, povećanje efikasnosti potrošnje na zdravstvo i obeshrabrivanje prijevremenog odlaska u penziju", kazala je Proskurjakova.
Projekcije SB su da će u 2017. godini crnogorska ekonomija ostvariti rast od 3,6 procenata potpomognut javnim investicijama i potrošnjom, kao i da će ostvarivati rast od tri procenta u 2018. godini koji će biti vođen građevinarstvom (velikim dijelom izgradnja novog autoputa) i turizmom.
"Iako su ekonomski izgledi Crne Gore pozitivni, postoje i značajni rizici. Zemlja se suočava sa značajnim fiskalnim izazovima i brzim rastom duga, što prijeti da ugrozi rast u srednjoročnom periodu. Ekonomija mora iznaći održivije izvore rasta, kao što su investicije privatnog sektora i izvoz, pri čemu je oboje slabo, a s obzirom na potencijal zemlje, moglo bi biti puno bolje", istakla je Proskurjakova.
Na pitanje "Vijesti" da li će Crna Gora imati problema sa zaduživanjem na tržištu 2017. godine za potrebe finansiranja deficita u državnoj kasi i koji bi bi model zaduživanja bio najbolji, Proskurjakova je kazala da će smanjenje rejtinga države podrazumijevati skuplje zaduživanje.
"Tržišta kapitala trenutno imaju veliku likvidnost, ali troškovi finansiranja rastu. Crna Gora već troši blizu 2,5 procenta BDP-a na plaćanje kamate na javni dug, a taj iznos će se povećavati s rastom javnog duga. Rejting agencije su već dva puta smanjile rejting Crne Gore zbog njenog nivoa zaduženosti, povećanja fiskalne neravnoteže i rizika vezanih za vladinu strategiju finansiranja rasta zaduživanjem. To podrazumijeva čak i skuplje novo zaduživanje, ograničavajući izglede zemlje za rast. Najbolji model zaduživanja bi bio zaduživanje za smanjenje deficita, i opredijeljenost za stabilizaciju javnog duga. Time bi se popravili izgledi za poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje i olakšalo refinansiranje duga", objasnila je Proskurjakova.
Ona je rekla da politička nestabilnost može negativno uticati na rast svake zemlje, pa i Crne Gore. Dodala je da s obzirom na fiskalni pritisak i potrebu da se održi pravac procesa pregovora za pridruživanje EU aktivna uloga Skupštine je od izuzetnog značaja.
Proskurjakova je kazala da je Crnoj Gori potrebna modernizacija cijelog sistema Poreske uprave (PU) kako bi se unaprijedila naplata poreza i smanjili troškovi.
"Crna Gora je posljednjih godina napravila značajne korake na modernizaciji Poreske uprave reformom zakonskog okvira, organizacione strukture i IT resursa. Zakonski okvir kojim se uređuje uprava prihoda je nedavno izmijenjen da bi se pojasnila uloga poreske i carinske uprave u naplati prihoda, pojednostavile procedure za poreze i socijalne doprinose, ojačala interna kontrola uprave prihoda i integritet poreskih službenika, te unaprijedila prisilna naplata poreza. Jačanje organizacione strukture je uključilo uspostavljanje kancelarija za velike porezne obveznike što predstavlja kritičnu funkciju moderne PU. Uz to, PU je počeo s primjenom svoje strategije informacione tehnologije (IT) i postepenom dogradnjom IT sistema. Međutim, biće potrebna značajna unapređenja u pridržavanju propisa u poreskom sistemu", kazala je Proskurjakova.
Ona je rekla da su neizmirene obaveze na kraju 2015. godine bile oko 14 procenata BDP-a, ali da više od polovine neizmirenih obaveza su nenaplative pošto je riječ o dugovanjima poreskih obveznika koji nisu aktivni, koji su se odjavili ili su u stečajnom postupku.
"Većina neizmirenih obaveza su stare, ali ne postoji zakonska odredba koja bi omogućila njihovo otpisivanje. I pored mjera za povećanje naplate neizmirenih obaveza, slabosti u registraciji, provođenju i naplati poreza i ograničenja IT sistema predstavljaju ozbiljne izazove za pridržavanje propisa. Proces registracije je fragmentiran, a tačnost informacija o poreskim obveznicama treba biti značajno unaprijeđena. Zastario i fragmentiran sistem informacionih tehnologija (IT) otežava automatizaciju poslovnih procesa, te prikupljanja i analize informacija, kao i korištenje podataka treće strane. Funkcija revizije poreza ne primjenjuje sistematski upravljanje rizikom pri izboru revizije, kao ni moderne alate za efektivno obavljanje revizije. Stoga je potrebna modernizacija cijelog sistema PU da bi se unaprijedila naplata poreza i smanjili troškovi", rekla je Proskurjakova.
Sa Vladom će tokom januara odlučiti koje projekte će pomoći
Na pitanje koliko je Svjetska banka opredijelila novca za Crnu Goru u 2017. godini i za koje projekte, Proskurjakova je kazala da će izbor i pripremu novih projekata uskladiti s Vladinim prioritetima i da tokom januara planiraju razgovore sa Vladom kako bi konkretizovali koje će projekte raditi.
"Grupacija SB je u junu 2016. usvojila Okvir partnerstva sa zemljom (CPF) za period od 2016. do 2020. godine za pružanje podrške Crnoj Gori u pravcu održivijeg i inkluzivnog rasta, rješavajući najveće prioritete koje je prepoznala nedavno završena Sistematska dijagnostika zemlje. Novi okvir ukazuje da će indikativni iznos zajmova Crnoj Gori od SB biti između 250 i 300 miliona dolara kroz period CPF-a koji će biti primjereni brzini ekonomskih reformi", objasnila je Proskurjakova.
Kad je riječ o projektima koji su u toku SB u Crnoj Gori trenutno finansira četiri operacije ukupne vrijednosti 124 miliona doalra. Proskurjakova je navela da oblasti u kojima se pruža podrška obuhvataju zbrinjavanje industrijskog otpada, poljoprivredu i ruralni razvoj, visoko obrazovanje i energetsku efikasnost.
"Uz to, SB pruža podršku za implementaciju dvije operacije koje se finansiraju iz grantova. Projekat upravljanja slivom rijeke Drine za Zapadni Balkan kojeg ko-finansiraju GEF i GEF-ov specijalni fond za klimatske promjene i projekat institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede koji se ko-finansira iz EU/IPA trast fonda. Međunarodna finansijska korporacija (IFC), dio grupacije SB koji se bavi privatnim sektorom u Crnoj Gori ima investicioni portfelj od ukupno 34,5 miliona dolara. IFC usmjerava svoje investicije u usluge u Crnoj Gori za privlačenje uključivanja privatnog sektora u infrastrukturne i turističke projekte, te projekte u sektorima vezanim za turizam i pomoć za unaprjeđenje pristupa finansiranju putem banka i mikro-finansijskih institucija i rješavanje problema nekvalitetnih zajmova", kazala je Proskurjakova.
Bonus video:
