Vladin ekonomski tim će razmotriti da, u okviru novog paketa mjera pomoći građanima i privredi u ublažavanju ekonomskih posljedica izazvanih epidemijom virusa korona, planirani iznos subvencija za minimalnu platu za zatvorene djelatnosti sa 70 poveća na 100 odsto za april i maj.
To je “Vijestima” saopšteno iz više izvora, nakon jučerašnjeg sastanka članova Kolegijuma Skupštine i potpredsjednika Vlade Milutina Simovića i ministara finansija i ekonomije Darka Radunovića i Dragice Sekulić.
Jedna od rađenih kalkulacija u Ministarstvu finansija je i povećanje sa 70 na 90 odsto minimalne plate zaposlenima, čija su preduzeća morala biti zatvorena zbog zdravstvenih mjera.
Za zatvorene djelatnosti je sada predlog subvencija 70 odsto minimalne zarade, što je 155,5 eura, uz oslobađanje plaćanja poreza i doprinosa. Unija sindikata je zahtijevala da se pomoć veže za prosječnu platu, umjesto za minimalnu od 222 eura.
Prema informacijama “Vijesti” iz izvršne vlasti, razmišlja se da za turizam, koji je sada u okviru ugroženih djelatnosti sa planiranom pomoći od 50 odsto bruto minimlane plate za svakog registrovanog radnika, podrška bude 70 odsto, odnosno da iznosi 155,5 eura umjesto planiranih 111 po zaposlenom.
Jedna od opcija koja se razmatra je i da se produži rok u kojem bi država subvencionirala novozaposlene do kraja godine, umjesto planiranih šest mjeseci.
U Vladi su “Vijestima” nezvanično odgovorili da ima prostora da prihvate korisne sugestije koje se preklapaju nakon višednevnih razgovora sa socijalnim partnerima, poslanicima i ekonomistima, te da rade dodatne kalkulacije o tome čime će dopuniti predložene mjere.
Računaju da će iduće sedmice usvojiti drugi paket ekonomskih mjera.
Koliko košta
Bruto efekat drugog paketa je sada oko 50 miliona eura, odnosno oko 30 miliona neto troška za državnu kasu, a ukoliko u konačnom prihvate ove dvije izmjene, ukupni bruto efekat pomoći građanima i privredi bi bio oko 56 miliona za dva mjeseca.
Damjanović kaže da je tražio i subvencije za mart, te da se moraju povećati u odnosu na prosječnu platu. Nimanbegu traži jače mjere za poljoprivredu. Konjević ukazao da je ovo daleko manje izdažan paket nego u državama regiona
Ministarka ekonomije je nedavno saopštila da prvi paket podrške, gdje je odlaganje obaveza za poreze i doprinose, iznosi oko 100 miliona eura za tri mjeseca.
Izvori “Vijesti” su kazali da je na Kolegijumu Skupštine bilo ocjena i da je Investiciono-razvojni fond (IRF) prilično rigidan sa kreditnim procedurama u aktuelnoj situaciji, da mora olabaviti uslove za kredite, biti fleksibilniji i brži.
Uz to, očekuju i da banke budu izdašnije i da se sve ne svede samo na moratorijum za kredite.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kazao je da je tražio i subvencije za mart, te da se subvencije moraju povećati u odnosu na prosječne zarade, dok je Genci Nimanbegu (Forca) rekao da se moraju dati jače mjere za sektor poljoprivrede.
Raško Konjević (SDP) je kazao da nije zadovoljan predloženim paketom Vlade jer je to značajno manje nego u državama regiona, kao i da je stekao utisak da će prihvatiti da poveća subvencije za plate.
Osim subvencija za minimalnu platu u zatvorenim i ugroženim djelatnostima, u novom paketu za april i maj je i isplata 70 odsto minimalne zarade i za radnike u karantinu, izolaciji i one koji su iskoristili mogućnost da ostanu kod kuće da bi čuvali djecu koja nisu starija od 11 godina.
Planiranim subvencijama su obuhvaćene i ugrožene djelatnosti, gdje spadaju preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća do 250 zaposlenih, u iznosu od 50 odsto minimalne plate, kao i za struju socijalno ugroženim kategorijama i plaćanje dijela računa ugroženima, isplata jednokratne pomoći od 50 eura nezaposlenima...
Kolegijum Skupštine je juče saopštio da su njegovi članovi konstatovali da u uslovima smanjene ekonomske aktivnosti i neizvjesnosti, paket mjera pomoć privredi, zaposlenima i socijalno ugroženom stanovništvu predstavlja solidan okvir pripremljen shodno objektivnim mogućnostima, da je neophodna transparentna realizacija i redovno obavještavanje Skupštine.
Milutin Đukanović (DF) je napustio sastanak jer je taj savez tražio da četiri poslanika učestvuju u raspravi.
To nije dozvolio predsjednik parlamenta Ivan Brajović, a nakon polemike sa Đukanovićem odustalo se od javnog prenosa sastanka koji je Kolegijum prethodno dogovorio.
Medijima pomoći jer su među najugroženijima
Asocijacija menadžera uputila je premijeru Dušku Markoviću predlog koji sadrži 20 mjera za oživljavanje privrede i tražila je da se mediji za pomoć tretiraju u rangu najugroženijih privrednih subjekata kojima je otežano poslovanje. Asocijacije traže da se precizno definiše koje su ugrožene djelatnosti.
“U saradnji sa IRF-om obezbijediti mikro kredite (do 10.000 eura) za prevazilaženje problema likvidnosti, koji će se rješavati po skraćenoj proceduri. Za te kredite bi se mogla prijaviti preduzeća koja su u 2019. godini prijavila dobit, ili su u prosjeku prijavljenih rezultata u zadnje tri godine imala dobit”, neki su od predloga te asocijacije.
Zanatska komora je saopštila da privredi treba omogućiti dugoročne kredite za likvidnost, a ne socijalnu pomoć za zaposlene.
“Otpišite parafiskalne namete i sve druge obaveze gdje izostaje usluga za protuuslugu kako bismo svi jednako podijelili teret. Primjera radi, otpišite paušalne režijske troškove i komunalne naknade za zatvorena privredna društva, ukinite PAM za ugostiteljske objekte, koji ne rade ili taksu za pristup radnjama sa lokalnih puteva”, predlozi su Zanatske komore.
Milanović bankama: Moratorijum s kamatom nije pomoć dužnicima
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović pozvao je banke u toj državi da ponude moratorijum na kredite na 12 mjeseci bez obračuna kamata radnicima, samozaposlenima i mikro preduzećima koji su pogođeni aktuelnom krizom.
Milanović je ocijenio na Fejsbuk stranici da je ono što sada banke nude uobičajeni moratorijum u vrijeme kada je normalna situacija i da moratorijum sa obračunom kamata nije nikakva pomoć, već je u konačnom povećanje ukupnih kreditnih obaveza.
Prema odluci Centralne banke Crne Gore, moratorijum je odobren građanima i privredi do tri mjeseca. Obračunava se kamata tokom moratorijuma i naplaćuje nakon isteka grejs perioda tako što se pripisuje ostatku duga.
Pravo na moratorijum već je ostvarila gotovo polovina zaduženih građana i privrede.
SDP je predao u skupštinsku proceduru predlog zakona, kojim traže da se ne naplaćuje kamata zbog moratorijuma - da banke ne bi dodatno zarađivale, kroz uvećanje rata, na onima koji iz nužde odlažu plaćanje obaveza.
Bonus video:
