Stres prouzrokvan ratovanjem može izazvati disocijativnu amneziju, stanje kada preveliki strah i traume brišu memoriju.
Danas, kada je mnogo država u nekoj vrsti sukoba, činjenica da sve više ljudi boluje od ovog poremećaja, i nije toliko iznenađujuća. Mada potiskivanje loših sjećanja može biti od pomoći, ponekad se može desiti da se iz pamćenja izbriše period od više godina, ostavljajući osobu bez ikakvog znanja o svojoj porodici ili prijateljima.
Agencija Ministarstva odbrane SAD-a (DARPA – The Defense Advanced Research Projects Agency) sprovodi napredan četvorogodišnji projekat za pravljenje delikatnog memorijskog stimulatora, radi boljeg razumijevanja ljudskog mozga, koji je nazvan RAM – Restoring Active Memory (Vraćanje aktivne memorije). Prvi cilj RAM-a je da se analiziraju i dekodiraju neuronski signali u čovjeku.
Iako je ranije vršeno ispitivanje u ovoj oblasti, naučnici su daleko od mogućnosti da čitaju nervne signale i na osnovu toga zaključe o čemu osoba misli. Drugi zadatak je da treba iskoristiti znanje za kodiranje stečenog iskustva i imati sposobnost reprogramiranja mozga koji je pretrpio gubitak uslijed povrede.
Ovi implanti imaju budućnost ako naučnici uspiju da nađu način da otkriju kako se sjećanje kodira u mozgu, umjesto da istražuju moždane instrumente. Premda je pamćenje samo skup specifičnih neurona povezanih međusobno električnim impulsima, sa dovoljno podataka i puno analize pomoću super-računara, vjeruju da bi bili sposobni da otkriju način da reprogramiraju mozak i vrate stečeno znanje.
Bonus video:
