Ezopove basne su poznatije po poukama nego po bukvalnom značenju. Priča je možda stara 2500 godina, ali je starogrčki autor shvatao na koji način funkcioniše um vrane. Novo istraživanje sa Novog Zelanda pokazuje da je jedna basna možda potpuno istinita. Istraživanje inteligencije vrana sa Nove Kaledonije sugeriše da ove ptice imaju sposobnosti rasuđivanja otprilike jednaku onoj kao djeca stara od pet do sedam godina.
Istraživanju, čiji su rezultati objavljeni u časopisu “PLoS ONE”, podvrgnuto je šest divljih vrana, izloženih nizu testova uključujući i "premiještanje" vode, osmišljeno na osnovu Ezopove basne “Vrana i krčag”.
U testu (i u basni) žedna vrana mora da pije iz uske posude napunjene vodom. Ptica ne može da dosegne tečnost, ali radi na tome da podigne nivo vode ubacujući kamenje u bokal. Kada su vrane suočene sa ovim zadatkom, ne samo da su ga izvršile nego su to učinile na najefikasniji mogući način, birajući kontejnere sa višim nivoima vode, uz korišćenje objekata koji su bili češće čvrsti nego šuplje, da bi podigle nivo vode.
Međutim, to nije bilo nimalo lako za vrane jer su ptice bille zbunjene i težim zadacima koji uključuju i posudu u obliku slova U sa skrivenim vezama. U ovakve posude ptice su trebale da ubacuju kamenje u jednu od cijevi da se podigao nivo vode u drugoj, ali "nisu pokazivale znake da shvataju koja bi cijev mogla donijeti nagradu".
"Ovi rezultati su frapantni jer naglašavaju kako prednosti tako i ograničenja razumijevanja kod vrana", kaže Sara Jelbert sa Univerziteta u Oklandu, Novi Zeland koja je vodila istraživanje.
"Konkretno, sve vrane su pale na zadatku u kojem su prekršena normalna uzročnah pravila, ali su prošle druge zadatke, što navodi na zaključak da su koristeći neki nivo razumijevanja uzročno-posljedičnih veza bile uspješne".
Zaključak studije je da je nivo razumijevanja uzročno-posljedičnih efekata otprilike jednak onom kao kod djece od pet do sedam godina. Kaledonijske vrane, nazvane po pacifičkom ostrvu na kojem žive, vrsta su poznata po svojoj inteligenciji i inventivnosti.
Posmatrane su u divljini kako izrađuju i koriste alate poput štapova i kuka, kako bi izvukle iz panjeva i grana larve kojima se hrane. One su jedina vrsta koja ne pripada primatima, a u stanju je da to čini. Uočeno je i kako stavljaju orahe, lješnike i ostale zatvorene ljuske na prometne puteve, kako bi ih polomili automobili koji prolaze. Profesor Henri Brubaker je zato preporučuje:" Ako razmišljate da zasnujete porodicu, umjesto toga uzmite vranu”.
Vrane nemaju ptičiji mozak: Neurobiolozi istražuju inteligenciju >>>
Kokoške su pametnije nego što mislite, one razumiju i fiziku >>>
Slično istraživanje sprovedeno je i u Velikoj Britaniji prije par godina. Istraživači sa Kembridža su tokom jednostavnih eksperimenata otkrili da su ptice poput djece do sedme godine starosti. Ptice su s djecom upoređivane korištenjem testova inspirisanih takođe Ezopovom basnom.
U dva od tri testa ptice su bile uspješne poput sedmogodišnjaka. Nakon tog doba se ljudski um pokazuje superiornijim u odnosu na ptičji mozak. Eksperimenti su temeljeni na ranijem radu gdje su ptice brzo naučile da će dodavanje kamenčića u cilindar dopola napunjen vodom dovesti ukusnu poslasticu, koja pluta na površini, nadomak svojim kljunovima.
U drugom zadatku su šojke kreštalice, šareni članovi porodice vrana, shvatile da je bolje koristiti šljunak koji tone, a ne čepove koji plutaju. Kada je djeci iz Kejmbridžšira, starosti od četiri do deset godina, postavljen sličan zadatak, ona su postigla slične rezultate kao i ptice, ali samo ona starosti do sedam godina. Od osme godine starosti učenici su učili brže od ptica. U drugom zadatku obrazac je bio sličan, osim što su četvorogodišnjaci bili lošiji od ptica.
Bonus video:
