Mali kristal cirkona nađen u Australiji zvanično je najstariji komad naše planete, nakon što su naučnici ustanovili da je star 4,4 milijarde godina.
Naučnici su svoj rad objavili u žurnalu "Nature Geoscience", a u njemu se ističe i da je Zemljina kora nastala neposredno nakon same planete.
"Rana Zemlja nije bila toliko surovo mjesto koliko se nekada mislilo", rekao je šef tima Džon Veli, profesor na Univerzitet u Viskonsinu.
Britanski "Gardijan" precizira da je planeta Zemlja nastala prije 4,5 milijarde godina, a da ovo otkriće znači da je i kora nastala vrloo brzo, odnosno "samo" 100 miliona godina kasnije.
Starost ovog kristala pokazuje i da se kora pojavila samo 160 miliona godina poslije nastanka našeg sunčanog sistema.
Otkriće je u sklladu sa teorijom "hladne rane Zemlje" na kojoj su temperature bile dovoljno niske da postoje okeani, a i život u njima, ranije nego što se ranije mislilo.
"Veoma nas interesuje pitanje kada je Zemlja postala mjesto na kojem se moglo živjeti. Zanima nas kada se dovoljno ohladila da bi život mogao da se pojavi. Starost ovog kristala sugeriše da je na našoj planeti možda bio moguć život na mikro nivou prije 4,3 milijarde godina", kaže Veli.
Veli kaže da ne postoje dokazi da je život tada zaista i postojao, ali i da nema nikakvih dokaza koji bi ukazali na to da sigurno nije postojao.
"Nema razloga da kažemo da prije 4,3 milijarde godina život nije mogao da postoji", ističe Veli.
Zvanično najstariji fosilni ostatak do keojeg su naučnici došli star je 3,4 milijarde godina.
Cirkon koji bi mogao da promijeni pogled na istoriju Zemlje pronađen je na jednoj farmi ovaca u oblasti Džek Hils u Australiji, a dimenzije su oko 200x400 mikrona, što je dva puta veće od prečnika od vlasi ljudske kose.
"Cirkoni znaju da budu veliki i izuzetno lijepi, ali oni sa kojima mi radimo su mali i ne baš tako privlačni, osim za geologe. Kada biste ga držali u dlanu, ako baš dobro vidite, možda biste mogli da ga primijetite pomoću kvalitetne lupe", kaže Veli.
Bonus video:
