Mjesec je Zemljin najbliži susjed u kosmosu i on je mnogo više od velike svijetle tačke na nebu. Pred vama je 10 činjenica o Mjesecu.
Nastanak Mjeseca
Mjesec je nastao kada je stijena veličine Marsa udarila u Zemlju, nedugo po početku formiranja Sunčevog sistema prije oko 4,5 milijardi godina.
Uvijek isto lice
Jeste li znali da nam Mjesec uvijek pokazuje istu stranu? To se događa jer je Mjesecu za jedan okret oko svoje ose potrebno isto onoliko vremena koliko i za jedan okret oko Zemlje - 27,3 Zemljina dana. Poklapanje potrebnog vremena za Mjesečevu rotaciju i okret oko Zemlje nije slučajnost nego posljedica plimne sile koja nastaje zbog djelovanja gravitacije.
Mjesečevo drveće
Više od 400 stabala na Zemlji dolazi sa Mjeseca. Kako? "Mjesečevo drveće", sekvoje, javorovi, borovi, smreke i klenovi, izrasli su iz sjemenki koje su astronauti odnijeli i vratili sa Mjeseca 1974. godine
Sjemenke su obišle Mjesec 34 puta u komandnom modulu Apolla 14.
Nažalost, nije poznato gdje se danas tačno nalazi drveće koje je niklo iz tih sjemenki.
Mjesečeva sestra
Mjesec je Zemljin jedini prirodni satelit. Tačno? Možda i nije. Godine 1999, naučnici su otkrili oko pet kilometara širok asteroid, koji tako postaje satelit naše Planete.
Cruithne 3753 nije zapravo pravi mjesec, jer između njega i Zemlje ne postoji gravitaciona veza te vrste (Mjesec je jedini pravi prirodni satelit Zemlje). Naime, odnos planete i njenog mjeseca je odnos dva tijela, jer postoje samo dva bitna igrača – planeta i njen pratilac. Međutim, u slučaju Cruithne, i Zemlja i arteroid dijele istu orbitu oko Sunca, čija je "koreografija" takva da ostaje stabilna i sprječava njihov eventualni sudar. Tu se dakle radi o odnosu tri tijela, jer učestvuju tri igrača – Zemlja, Cruithne i Sunce.
Krateri na Mjesecu
Krateri na Mjesecu najvjerovatnije potiču od užarenog materijala koji je izbačen prilikom udara meteorita u površinu Mjeseca. Krateri su danas tihi svjedoci vremena od prije nekoliko milijardi godina - kada su sudari sa takvim veliki tijelima bili mnogo češći. Kako Mjesec nije geološki posebno aktivan, potresi, vulkani i proces nastanka planina ne odvija se intenzivno kao na Zemlji, smatra se da ti krateri nisu ugroženi, odnosno njihove promjene se ne dešavaju brzo.
Dodatno, na Mjesecu skoro da nema atmosfere, nema vjetra ili kiše, tako da su površinske erozije vrlo rijetke i slabe.
Jaje sa neba
Mjesec nije okrugao, on je u obliku jajeta. Ni geometrijski centar Mjeseca nije u centru ovog tijela, već se nalazi na oko 1,2 kilometara od njegovog središta.
Potresi na Mjesecu
Kad su bili na Mjesecu, astronauti misije Apollo su nosili uređaje za mjereje potresa i otkrili da je, geološki posmatrano, ovo tijelo potpuno mrtvo. Mali potresi negdje kilometrima ispod površine Mjeseca uzrokovani su, smatraju naučnici, gravitacijom Zemlje.
Naučnici navode da Mjesec vjerovatno ima vruće jezgro, možda i djelimično otopljeno, kao Zemlja. Ali, Mjesečevo jezgro je veliko tek dva do 4 odsto njegove mase, što je mnogo manje u odnosu na jezgro Zemlje, čije jezgro čini 30 odsto njene mase.
Mjesec je planeta?
Mjesec je veći od Plutona i oko četvrtine radijusa Zemlje, pa neki naučnici vjeruju da je on prije planeta, nego satelit. Takvi sistemi se nazivaju dvostruke planete i tako se nazivaju i Pluton i njegov mjese Charon.
Plime i oseke
Plime na Zemlji uglavnom uzrokuje Mjesec (uticaj Sunca je znatno manji).Voda u morima se izdiže i spušta dva puta dnevno, jer je privlači sunčeva i mjesečeva gravitacija. Iako je masa Sunca daleko veća od Mjesečeve, Mjesec je toliko blizu Zemlji da je njegova privlačna sila 2,5 puta veća prema vodenoj masi na Zemlji od Sunčeve. Zato se vodene površine okrenute Mjesecu izdižu i to je pojava plime. Istovremeno na suprotnom strani Zemlje Mjesečeva gravitacija privlači jače čvrsto Zemljino tijelo, tako da vodene mase zaostaju za njim, pa se tamo dešava nešto manja plima. Na mjestima između dvije plime, voda se spušta i nastajeoseka. Plima uvijek ostaje na mjestima okrenutim Mjesecu i na suprotnim mjestima na Zemlji.
Gradić sa najvećom plimom na svijetu
Odlazak Mjeseca
Mjesec se stalno udaljava od Zemlje. Svake godine, on se od Zemlje udalji oko 3,8 centimenara. Naučnici kažu da je, kada je formiran, Mjesec bio udaljen od Zemlje oko 22.530 kilometara. Danas je Mjesec od nas daleko 450.000 kilometara.
Bonus video:
