Srčane bolesti više nisu vodeći uzrok smrti u bogatim zemljama, sada je to karcinom koji bi mogao postati najveći svjetski ubica u samo nekoliko decenija ako se nastave sadašnji trendovi, upozorili su naučnici.
Objavljujući otkrića dvije velike studije u medicinskom časopisu The Lancet, naučnici su izjavili da su iznijeli dokaze nove globalne "epidemiološke tranzicije" između različitih vrsta hroničnih bolesti.
Rak sada ubija dvostruko više ljudi od srčanih bolesti u razvijenim zemljama
Dok kardiovaskularne bolesti ostaju, zasad, vodeći uzrok mortaliteta širom svijeta među ljudima u srednjim godinama - što je oko 40 odsto svih smrti - to više nije slučaj u zemljama s visokih prihodima gdje rak sada ubija dvostruko više ljudi od srčanih bolesti, pokazali su rezultati studija.
"Naše rad je otkrio da je rak bio drugi najčešći uzrok smrti u svijetu 2017. i da je na njega otpalo 26 odsto svih smrti. Ipak, dok stopa (srčanih bolesti) nastavlja padati, karcinom bi mogao postati vodeći uzrok smrti širom svijeta u samo nekoliko decenija", rekao je Žil Dažene, profesor sa Univerziteta Laval u Kvebeku u Kanadi.
Od oko 55 miliona umrlih osoba u svijetu 2017. godine, rekli su naučnici, oko 17,7 miliona umrlo je od kardiovaskularnih bolesti, prenos Hina.
U pozadini otprilike 70 odsto tih bolesti su visoki krvni pritisak, visoki holesterol, loša prehrana i pušenje - činioci na koje se može uticati.
U zemljama s visokim dohotkom liječenje visokog holesterola i pritiska ljekovima pomoglo je u smanjenju stopa oboljelih od srčanih bolesti u posljednjih nekoliko decenija.
Deženeov tim rekao je da njihova otkrića sugerišu da bi uzrok veće stope smrti od srčanih bolesti u siromašnijim zemljama mogao biti slabiji kvalitet zdravstvene zaštite.
Istraživanje je pokazalo da su stope prve hospitalizacije i korišćenja ljekova za srčane bolesti puno niže u siromašnijim zemljama i onim sa srednjim dohotkom nego u bogatim državama.
Ovo istraživanje dio je urbane i ruralne epidemiološke (PURE) studije, objavljene u Lancetu i predstavljene na ESC kongresu u Parizu.
Među analiziranim zemljama bili su Argentina, Bangladeš, Brazil, Čile, Filipini, Indija, Iran, JAR, Kanada, Kina, Kolumbija, Malezija, Pakistan, Poljska, Saudijska Arabija, Švedska, Tanzanija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Zimbabve.
Bonus video:
