Po jednom od posljednjih istraživanja World Economic Forum - The Future of Jobs, kao jedna od najtraženijih vještina budućih zaposlenih je kritičko razmišljanje i analiziranje. Isto istraživanje je po predviđanjima za period do 2025. godine, zadržalo ovu vještinu kao jednu od pet najtraženijih. Pa, o čemu se tu zapravo radi?
Misliti kritički znači biti radoznao i koristiti metode istraživanja: uokviriti pitanja i sistematski tragati za odgovorima. Laički rečeno, to znači razmišljati svojom glavom i dolaziti do zaključka. Sagledati stvar iz različitih perspektiva, ali i dugoročno razmišljati kako o rješenjima tako i problemima koje nosi svako od rješenja. Kako su ovakve vještine korisne ne samo u školi i na poslu, već i u svakodnevnom životu, onda je jasan odgovor na pitanje zašto bi trebalo razvijati kritičko mišljenje kod djece.
Ali, prije nego što razradimo kada i na koji način se treba pozabaviti razvijanjem ove vještine, pojasnićemo malo bolje njenu ulogu u različitim sferama života.
Zašto je kritičko razmišljanje važno za poslodavce?
Možda je bolje pitati - u kojem polju rada kritično mišljenje nije važno. Istina je da gotovo svaki put u karijeri zahtijeva od pojedinaca da razmišljaju i donose odluke u datom trenutku, i da te odluke utiču na njihov rad i uspjeh. Bez obzira na to odakle dolazili ili kuda idemo u životu, svi smo vidjeli važnost vještina kritičkog razmišljanja. Šta to u praksi znači? Ljudi koji imaju ovu vještinu, neće primijeniti već viđeno rješenje, već će biti u stanju da prvo preispitaju postojeće, a potom i pronađu bolje. Ili, ukoliko je problem potpuno nov, mnogo će lakše (nego druge) pronaći rješenje. Ipak, zašto kažemo da je ova vještina podjednako važna i za one koji se bave brojevima, riječima i za one koji upravljaju projektima i organizacijama?
Kritičari prate, promišljaju, usavršavaju i ispravljaju svoje razmišljanje. Postavljaju pitanja radi pojašnjenja, argumentuju svoje neslaganje i raspravljaju se. Donose utemeljene odluke i nude rješenja. Otvoreni su za interpretacije i mogućnosti. Znanje primjenjuju povezivanjem ili kombinovanjem ideja. Upravo zato kritičko mišljenje znači mnogo više. Ono označava proaktivnost, slobodu i hrabrost zaposlenih da iznjedre novu ideju.
Sa ovim na umu, jasno je i zašto onda savremeni HR specijalisti i regruteri upravo na intervjuima za posao postavljaju testove preko kojih mogu ocijeniti koliko potencijalni kandidat ima razvijeno kritičko razmišljanje. Testovi se uglavnom sastoje od prezentovanja situacija i tvrdnji, u vezi sa kojima zaposleni treba da iznesu svoje mišljenje ili analizom situacije utvrde problem i rješenje.
Naučimo djecu vještinama 21. vijeka
A šta ovo znači za naše učionice i škole? Znači da je vrijeme da fokus prebacimo s forsiranja da naši učenici imaju sva moguća znanja, na osiguravanje da ta ista znanja razumiju kako bi ih mogli i primjeniti.
U jednom od prethodnih tekstova, razgovarali smo o tome koje su uopšte ključne vještine 21. vijeka. Sad kada smo ustanovili zašto je kritičko mišljenje jedna od njih, postavlja se pitanje kada i kako djecu podstaknuti da ovako razmišljaju. Da biste razvili kritičko razmišljanje kod svog djeteta, morate prije svega imati predstavu o čemu i na koji način vaše dijete razmišlja. To znači da morate razgovarati, puno i često! Vaše dijete treba da razgovara sa vama o svemu, i to svakog dana. Morate ga naučiti da se ne plaši izraziti svoje mišljenje pred velikim grupama, ali ni sarađivati i raditi u malim grupama. Takođe je važno da dijete odrasta u okruženju u kojem će znati da je i njegovo mišljenje važno i da njegova riječ ili predlog imaju jednaku težinu kao i vaši. Imajte u vidu da preispitujući svijet oko sebe i postavljajući pitanja zbog kojih se često zamislimo (jer naši “super-logični” odgovori često ne budu dovoljni), djeca već razmišljaju van okvira. I to je nešto što treba tako i da ostane.
Ali, šta uraditi da bi se zadržalo ovakvo razmišljanje kod djece?
Prvo, nemojte ih sprečavati da pitaju. Nama je nešto očigledno jer smo do toga došli kroz iskustvo ili formalno obrazovanje. Vaše dijete tek treba da sazna i iskusi sve što ste i vi (a nadam se i mnogo više), zbog toga se treba potrudi da ne gušite dječju znatiželjnost. Da, to znači da nekad treba trpjeti i ona krajnje čudna, nerijetko i dosadna pitanja, tipa - “zašto je šerpa crvena”, “kako se stvaraju lokve”, ili “zašto kod nas nema dinosaurusa”.
Kako STEM pomaže učenicima da kritički razmišljaju
Djeca su po prirodi mali istraživači i naučnici. Grade svoje svjetove uz pomoć raznih materijala i rijetko im nedostaje kreativnosti u svemu što rade. Naravno, uloga roditelja je da ih podstaknu i usmjere kako bi dodatno razvijali svoje sposobnosti. Sad, klincima je često dosadno ili su frustrirani STEM predmetima (hemija, fizika, biologija, matematika, informatika…) jer nisu laki i često im se ne predstavljaju na dovoljno zabavan način. To se sve može promijeniti uz dobar STEM program (kako u školi, tako i kod kuće) i uz malo vaše pomoći. Ukoliko djeci predstavite stvarne probleme, koji možda još uvijek nisu riješeni u ‘stvarnom svijetu’ to će im dati snagu demonstrirajući da moraju igrati svoju ulogu i dati svoj doprinos, ali im i dati do znanja da im nije moguće tako lako dati gotove odgovore.
Za kraj, morate znati da kritičko razmišljanje ne priprema djecu samo za obrazovna postignuća i zaposlenje, već im pomaže i da bolje funkcionišu kao građani i privatnoj sferi života. Naravno, ljepota vještina kritičkog razmišljanja je u tome što se, bez obzira na to gdje su razvijene, mogu primijeniti u svim područjima života, što nam omogućava da bolje odgovorimo na izazove koji se pojave u bilo kojem kontekstu.
Ovaj članak dio je društveno odgovornog poslovanja kompanije doMEn, koja godinama ulaže napore da internet i nove tehnologije približi crnogorskom društvu, a posebno mladima. Tokom 2019. godine, kompanija je pokrenula i portal www.stemedukacija.me, gdje se možeš informisati o svim projektima namijenjenim mladima u Crnoj Gori koje realizuje kompanija doMEn i u kojima možeš besplatno učestvovati.
