Evropljani umiru od vrućina 30 odsto više nego prije dvije decenije

"Ekstremni toplotni stres" gura temperature rekordno visoko.

Evropljani umiru od vrućina 30 odsto više nego prije dvije decenije, otkriva izvještaj, piše Gardijan.

Zagađivači koji zadržavaju toplotu i začepljuju atmosferu doprinijeli su da se temperature u Evropi prošle godine podignu na najviši ili drugi po redu najviši nivo ikada zabilježen, prema podacima Evropske službe za posmatranje Zemlje "Kopernikus" i Svjetske meteorološke organizacije (SMO).

Evropljani tokom dana pate od neviđene vrućine, a noću su pod stresom zbog neprijatne toplote. Stopa smrtnosti od vrućeg vremena porasla je za 30 odsto u Evropi za dvije decenije, navodi se u zajedničkom izvještaju o stanju klime dvije organizacije.

"Cijena klimatskih akcija može izgledati visoko", rekla je generalna sekretarka SMO, Selest Saulo, "ali cijena neaktivnosti je mnogo veća".

Izvještaj je otkrio da su temperature širom Evrope bile iznad prosjeka za 11 mjeseci 2023. godine, uključujući najtopliji septembar od kada su bilježenja počela.

Vruće i suvo vrijeme podstaklo je velike požare koji su opustošili sela i pustili dim koji je zagušio daleke gradove. Požari sa kojima su se borili vatrogasci bili su posebno žestoki u južnim zemljama pogođenim sušom, kao što su Portugal, Španija i Italija.

Područje južne Evrope, koje obara rekorde, iskusilo je visok nivo toplotnog stresa u ljeto 2023.

Grčku je pogodio najveći šumski požar zabilježen u EU, u kome je izgorilo 96.000 hektara zemlje, navodi se u izvještaju.

Obilna kiša dovela je i do smrtonosnih poplava. Evropa je 2023. bila oko 7% vlažnija od prosjeka u posljednje tri decenije, navodi se u izvještaju, a jedna trećina njene riječne mreže prešla je "visoki" prag poplava. Jedna šestina je dostigla "ozbiljne" nivoe.

"Evropa je 2023. bila svjedok najvećeg požara ikada zabilježenog, jedne od najvlažnijih godina, jakih morskih toplotnih talasa i široko rasprostranjenih razornih poplava", rekao je Karlo Buontempo, direktor službe za klimatske promjene "Kopernikus", navodi Gardijan.

"Temperature nastavljaju da rastu, čineći naše podatke još vitalnijim u pripremi za uticaje klimatskih promjena".

Uloga globalnog grijanja u sve obilnijim padavinama nije uvijek jasna. Topliji vazduh može zadržati više vlage, što omogućava ekstremnije oluje, ali složene klimatske promjene znače da voda nije uvijek dostupna za pad.

Ali kad govorimo o toplotnim talasima, veza je daleko jača. Izvještaj nije dao brojke o broju smrtnih slučajeva od toplote 2023. godine, ali naučnici su utvrdili da je broj žrtava u 2022. godini 70.000 dodatnih smrtnih slučajeva.

Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava i to brzinom koja je daleko iznad globalnog prosjeka

Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom u 2023. je vjerovatno bio veći, rekla je Friderike Oto, klimatološkinja sa Imperijal koledža u Londonu, koja nije bila uključena u izvještaj. "Za mnoge od ovih smrti, dodatna toplota uzrokovana emisijom fosilnih goriva bila bi razlika između života i smrti".

Izvještaj dolazi dvije nedjelje nakon što je Evropski sud za ljudska prava presudio da je slaba klimatska politika Švajcarske prekršila ljudska prava grupe starijih žena, za koje je veća vjerovatnoća da će umrijeti od toplotnih talasa.

Ova presuda ostavlja sve evropske vlade ranjivim na sudske slučajeve koji ih tjeraju da donesu politiku koja sprečava da se planeta zagrije za 1,5 stepeni Celzijusovih (2,7F) iznad predindustrijskog nivoa do kraja vijeka.

Docentkinja za zdravlje i životnu sredinu na Univerzitetu u Vorviku, Ana Rakel Nunes, koja nije bila uključena u izvještaj, rekla je da je hitna akcija za zaštitu zdravlja i njeno uključivanje u klimatsku politiku "imperativ".

"Sve manje od toga biće uskraćivanje budućim generacijama zaštite i predviđanja koje zaslužuju", rekla je ona.

Osim što su istakli ekstremne klimatske štete, naučnici su ukazali i na rekordnu količinu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. U 2023. godini, 43 odsto električne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora, u odnosu na 36 odsto godinu ranije.

Oto je rekao: "Ako ljudi nastave da sagorijevaju naftu, gas i ugalj, toplotni talasi će i dalje biti sve topliji, a ugroženi ljudi će nastaviti da umiru".