Crnoj Gori predstoji period političke nestabilnosti zbog čega bi vanredni parlamentarni izbori mogli biti održani zajedno sa predsjedničkim 2018. godine, smatra profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka, Miloš Bešić.
Bešić je ocijenio da se vrijeme od oktobarskih izbora u narednih godinu, sve do predsjedničkih, može kvalifikovati kao period političke nestabinosti.
On smatra da većina u parlamentu nije dovoljno snažna, da je to "tanka većina", koja ostavlja prostor, vrlo agresivoj opoziciji da može na različite načine da dovode u pitanje legitimitet političkog sistema u cjelini i svih institucija.
"Do predsjedničkih izbora, najkasnije sa predsjedničkim izborima, postoji mogućnost da se zbog te nestabilnosti ponovo održe parlamentarni izbori”, rekao je Bešić agenciji MINA.
On je ocijenio da postoje dva dodatna faktora koja doprinose političkoj nestabilnosti.
“To su objektivno loši ekonomski trendovi koje možemo očekivati. Ekonomska situacija je mnogo loša, i ne vidim mogućnost da se ona radikalno promijeni u kratkom periodu”, kazao je Bešić.
Kako je naveo, drugi razlog je pitanje kako će Vlada da funkcioniše bez dosadašnjeg premijera, Mila Đukanovića, koji je godinama i decenijama vrhunski autoritet.
“Imate smjenu na kadrovskom nivou koja će proizvesti određenu nestabilnost i unutar Demokratske partije socijalista (DPS), ali i prema spolja", rekao je Bešić.
On je kazao da je parlamentarna većina "tanka" i da jedva može i kvorum da održava, ukoliko opozicija bojkotuje Skupštinu.
Bešić je rekao da opozicija "očito jača" i koristi sve mehanizme da dodatno destabilizuje ukupnu političku situaciju.
Komentarišući poziv opozicije za ponavljanje izbora, Bešić je kazao opozicija uvijek želi izbore, što nije ništa novo.
Sa druge strane, kako je naveo, ne mogu izbori da se održavaju svaka tri mjeseca sve dok jedna strana ne pobijedi.
“Potpuno je razumljivo da će opozicija na taj način, tražeći izbore, težiti da do njih dođe. Problem je u tome što većina koju je obezbijedio DPS za podršku Vladi nije dovoljno ubjedljiva i nije uključila određene aktere – stejkholdere, političke agente – sve one važne strukture koji bi na neki način amortizovali pritisak koji će postojati od strane opozicije”, pojašnjava Bešić.
On je istakao da je nivo motivacije glasača vlasti da je podrže u ovom trenutku niži od nivoa motivacije onih koji podržavaju opoziciju.
“To je nešto što za vlast nije dobro”.
Ključna stvar na opozicionoj sceni, kako navodi Bešić, jeste približavanje građanskog crnogorskog biračkog tijela i partija koje predstavljaju tradicionalnom srpskom biračkom tijelu.
“Došlo je do odliva dijela crnogorskih glasača ka srpskim strukturama zbog smjene vlasti i animoziteta prema DPS-u”, smatra Bešić.
On tvrdi da i takva situacija može da se kvalifikuje kao strateška politička nestabilnost.
Bešić ne vjeruje da će opozicija u potpunosti istrajati u bojkotu parlamenta.
“Oni će se vjerovatno pojaviti u Skupštini kada na dnevnom redu bude važna tačka ili, ako ne iz drugih razloga, onda da bi verifikvali svoje manadate i mogli da dobijaju platu”, ocijenio je Bešić.
On smatra da će poslanici koji bojkotuju parlament povremeno dolaziti u Skupštinu, ali, kako dodaje, mogu u svakom trenutku da ga napuste i sa velikim brojem poslanika vrše neku vrstu opstrukcije rada parlamenta.
“To je sasvim jasno. Mislim da opozicija u ovom odnosu snaga brojčano kakav jeste ima dovoljno kapaciteta da na različite načine izaziva političku nestabilnost. To je ključna teza”, zaključuje Bešić.
Bonus video:
