Crna Gora, u poređenju sa ostalim državama iz paketa proširenja Evropske unije (EU), ima veoma dobre rezultate i, kad je u pitanju kvalitet reformi u političkim kriterijumima, ispred je ostalih zemalja koje teže članstvu, kazao je glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pejović.
On je poručio da ocjene Evropske komisije (EK) uvijek pokazuju realno stanje, a to je „da je tokom proteklih 12 mjeseci napravljen dobar rezultat u gotovo svim oblastima“.
„Iako je EK ukinula „napredak” iz naziva ovih izvještaja s obzirom da neke zemlje imaju ozbiljno zaostajanje pa čak i nazadovanje, sve evropske adrese na kojima sam razgovarao su složne da se u slučaju Crne Gore radi samo o napretku“, rekao je Pejović agenciji MINA.
On je naveo da strategija proširenja i sam Izvještaj EK pokazuju da je Crna Gora, prije svega, zemlja s najvećim brojem otvorenih i zatvorenih poglavlja.
Prema njegovim riječima, „u poređenju s ostalim državama iz paketa proširenja imamo zaista dobre rezultate“.
„Možemo reći da jedino Turska u dijelu ekonomskih kriterijuma bilježi veću spremnost za tržišnu ekonomiju. Ipak, kad govorimo o kvalitetu i sadržaju reformi u političkim kriterijumima i pregovaranju poglavlja, Crna Gora svakako predvodi ostale zemlje u kretanju prema članstvu“, rekao je Pejović.
On je istakao oblast pravosuđa, gdje je Crna Gora ocijenjena kao najbolja zemlja među sedam država koje su zahvaćene procesom proširenja.
To je, kako je ocijenio, rezultat ogromnog truda, sveobuhvatne reforme i činjenice da danas Crna Gora ima značajno efikasnije, transparentnije i bolje sudstvo nego ranije, kao i mnogo efikasnije tužilaštvo koje je počelo proizvoditi evropske rezultate.
„Konstatovano je mnoštvo poboljšanja, kako u zakonodavnom, tako i u dijelu izgradnje kapaciteta, ali posebno na konkretnom nivou gdje je na primjer, smanjen broj zaostalih predmeta, broj dana potrebnih da se sudski slučaj privede kraju ili broj neizvršenih predmeta u sudstvu“, kazao je Pejović.
On smatra da se, poredeći nalaze EK iz ovogodišnjeg s izvještajem za prošlu godinu, može s pravom reći da ocjene koje je Crna Gora dobila pokazuju stalan, stabilan i vidljiv napredak u kretanju države i društva prema članstvu.
Kako je Pejović rekao, opšta ocjena za najveći broj oblasti je „da smo spremni na umjeren način, što je i logično jer još nijesmo počeli sa zatvaranjem većeg broja poglavlja“.
„Istovremeno nalazimo se upravo u fazi kad privodimo kraju aktivnosti da otvorimo sva poglavlja i krenemo u posljednju etapu postupnog završetka posla u dijelu političkih i ekonomskih kriterijuma, kao i usklađivanja sa standardima EU po svim pregovaračkim poglavljima“, kazao je on.
Prema riječima Pejovića, napredak je vidljiv i kad je riječ u dijelu ocjenjivanja onoga što je ostvareno proteklih 12 mjeseci.
„Iza nas je ogroman rad i u toku ovog perioda je javna uprava iznijela toliko bitan dio posla da nas je EK s pravom pohvalila da u svim poglavljima izuzev u dva imamo napredak. Složićete se da je uzimajući u obzir da se radilo o izbornoj godini kad smo imali dosta poteškoća u radu Skupštine, ovo izuzetan rezultat“, rekao je on.
Pejović je poručio da Brisel pohvale ne dijeli bez osnova. „Siguran sam da svi mi koji smo naporno radili na usklađivanju s EU možemo biti veoma zadovoljni“.
„EK je, takođe konstatovala napredak crnogorske ekonomije, ne samo rast BDP-a i stranih investicija, nego i sve više zdravijih malih i srednjih preduzeća, povećanje stope aktivnosti radne snage, smanjenje loših kredita i mnoge druge povoljne pokazatelje“, kazao je Pejović.
Kako je rekao, Crna Gora je dobila niz odličnih ocjena u finalizaciji zakonodavnog i institucionalnog okvira u mnogim oblastima. „Pomenuo sam već oblast pravosuđa kao najnapredniju, ali i u ostalim oblastima političkih kriterijuma Crna Gora zauzima ili dijeli najviše mjesto s drugim zemljama“.
Na primjer, kako je kazao, u dijelu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, cijeli region dijeli iste izazove, ali se konstatuje da je Crna Gora zaokružila svoje zakonodavstvo i pohvaljuje institucionalna izgradnja, posebno formiranje i rad Specijalnog državnog tužilaštva i Agencije za sprečavanje korupcije.
Pejović je poručio da Izvještaj daje pregršt sugestija, savjeta i preporuka šta dalje treba raditi.
„Još više rada na pravosuđu, posebno u dijelu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Bolji rad svih institucija sistema u vladavini prava, više zaštite temeljnih ljudskih prava, jačanje bezbjednosti granica“, dodao je on.
Prema riječima Pejovića, u ekonomskom dijelu se očekuje veća finansijska i fiskalna odgovornost, reforma obrazovnog sistema usklađenog s tržištem rada i jačanje konkurentnosti naše privrede.
„Kad govorimo o poglavljima u kojima, po nalazima EK nije bilo značajnog napretka, nova Vlada će zasigurno upravo ove oblasti imati kao prioritetne da bismo odmah preduzeli aktivnosti koje će voditi napretku i boljim ocjenama u budućem dokumentu“, rekao je on.
Pejović je poručio da ocjene EK za Vladu nijesu novina niti iznenađenje. „I sami smo svjesni da postoji potreba za daljim radom i unapređenjem određenih politika i aktivnosti. I na tome radimo. Ono što je bitno shvatiti je da je evropska integracija proces koji ima svoje faze i koji zahtijeva vrijeme“.
„Mi smo tokom prethodnih, nešto više od četiri godine postigli odlične rezultate u izgradnji zakonodavnog okvira, uspostavljanju i snaženju institucija i jačanju kadra. To je bio osnov i uslov da u svim oblastima počnemo kreirati bilans rezultata“, naveo je on.
Pejović je rekao, da ako se sagleda stanje na terenu, u većini oblasti postoje mjerljivi rezultati i stanje je u značajnoj mjeri drugačije nego prije četiri i po godine kad je Crna Gora počela pristupne pregovore.
„Naravno, očekuje nas još dosta posla u narednom periodu. Pred novom vladom, koja će u svom fokusu imati vladavinu prava, ekonomski razvoj i reformu javne uprave, će biti otvaranje preostalih devet poglavlja, a zatim i rad na ispunjavanju uslova za njihovo privremeno zatvaranje i uspješan završetak kompletnog procesa pristupanja EU“, dodaje on.
Pejović je, kako je rekao, siguran da će se nova vlada, kao i aktuelna, jednako pažljivo i odgovorno odnijeti prema onome što su ključne preporuke EK.
„Tako na primjer, u dijelu javne uprave, u narednom periodu ćemo se fokusirati na dalje reformisanje kako bi javna uprava bila spremna za obaveze iz budućeg članstva u EU. Takođe, nastavićemo da unapređujemo dijalog i saradnju s civilnim sektorom“, poručio je on.
U dijelu vladavine prava, kako je rekao, predstoji nastavak rada na realizaciji preostalih obaveza u pravcu ispunjavanja privremenih mjerila u 23. i 24. poglavlju.
„Iskoristićemo preporuke iz Izvještaja, posebno u onim oblastima u kojima je sugerisano dalje unapređenje stanja kao što su - borba protiv pranja novca, trgovina ljudima, oduzimanje imovine, finansijske istrage, sloboda medija i prevencija torture“, kazao je Pejović.
To su, dodao je, oblasti u kojima su i sami identifikovali potrebu za intenzivnijim radom i boljim rezultatima i već preduzeli aktivnosti na poboljšanju bilansa rezultata. „Tako na primjer, u okviru 24. poglavlja, očekuje nas donošenje novog zakona o azilu i šengenskog akcionog plana koji će nam omogućiti da se kvalitetno pripremimo za pristupanje Šengenu“.
U oblasti ljudskih prava, navodi Pejović, nastaviće započete aktivnosti usmjerene na unapređenje slobode izražavanja, i rješavanje slučajeva napada na medije.
Pejović je poručio da će nastaviti dalji rad u 33 pregovaračka poglavlja u pravcu uspješnog privođenja kraju procesa otvaranja preostalih devet poglavlja, kako bi zakoračili u novu fazu odnosa s EU u kojoj će raditi na privremenom zatvaranju poglavlja i temeljnijoj pripremi za stupanje u članstvo.
Kako je kazao, države regiona tijesno i dobro sarađuju na polju evropske integracije i jedni drugima pomažu u ispunjavanju obaveza i napredovanju prema zajedničkom cilju, članstvu u EU.
On je pojasnio da se, u skladu s novom metodologijom, od naredne godine napredak više neće mjeriti u periodu od septembra do septembra.
„To je, svakako, nešto što je dobro, posebno imajući u vidu činjenicu da je dosadašnja praksa predstavljala problem u prikupljanju podataka i proizvodnji statistike. Dakle, neće nedostajati izvještaja za 2017, on će biti predstavljen, ali samo nekoliko mjeseci kasnije, u prvom kvartalu 2018“, rekao je Pejović.
Kako je kazao, Crna Gora će tako, vjerovatno početkom januara 2018. dostaviti sve podatke u formi priloga.
„Ana proljeće 2018. ćemo dobiti izvještaj za 2017, i zajedno s procjenom ministara ekonomije i finansija u maju koje se baziraju na Programu ekonomskih reformi, imaćemo preporuke ne samo za političke nego i detaljnije sugestije za ekonomske kriterijume. Radujemo se ovom novom pristupu i očekujemo svakako mnogo bolji izvještaj za Crnu Goru“, zaključio je Pejović.
Bonus video:
