Ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore pokazao je da se devijacije u crnogorskom društvu ponavljaju iz godine u godinu, i da su institucije nemoćne da se sa njima izbore, ocijenjeno je iz Građanske alijanse (GA).
U komentarima te organizacije na Izvještaj EK navodi se da, iako je registrovan napredak, suštinske promjene nijesu ostvarene.
"Institucije su i dalje pod snažnim političkim uticajem, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala je strogo kontrolisana od centara moći, dok ostvarivanje i zaštita ljudskih prava ostaje tek daleki cilj", kazali su iz GA.
Kako su naveli, nakon čitanja izvještaja, neminovan je fokus na potrebu za snažnijom komunikacijom između građana i institucija, kako bi se oslušnuo puls stvarnih potreba, jer sveobuhvatna ocjena stanja u državi nije isključivo stvar vladajućih elita.
"Uspostavljanje transparentnije i odgovornije uprave na svim nivoima prestaće da bude izazov onoga trenutka kada se stvore čvrsti modeli saradnje sa civilnim sektorom, i kada se građani budu intenzivnije uključivali u donošenje odluka. Izvještaj se sve više fokusira na pomenuto, kao i na dostignuća koji su rezultat sistemskog rada i međusektorske saradnje", kaže se u komentarima GA.
Prema njihovim riječima, da Crna Gora znatno sitnijim koracima grabi ka Evropskoj uniji u odnosu na svoje prethodnike, pokazuju i izvodi iz Izvještaja na koje je GA u kontinuitetu ukazivala kada su u pitanju medijske slobode, naročito u svjetlu činjenice da je i Komisija za istraživanje ubistava novinara opstruirana i nema konkretnih rezultata.
Iz GA su pozvali donosioce odluka da napokon ozbiljno pristupe uklanjanju prepreka i rješavanju problema na koje ukazuje Izvještaj.
Kako su naveli, jedan od problema je to što je nekažnjivost i dalje prisutna za najteža kršenja ljudskih prava.
"Izvještaj je potvrdio višegodišnje nalaze GA, posebno u vezi izostajanja hitnih i nezavisnih istraga u slučaju torture i zlostavljanja od strane policije i drugih državnih službenika. Zabrinjava činjenica da slučajevi nasilja nad osuđenicima iz ZIKS-a januara 2015. godine i od policije tokom prošlogodišnjih protesta ostaju neistraženi i procesuirani", kazali su iz te nevladine organizacije.
Oni su kao jedan od problema naveli i nekažnjivost za ratne zločine.
"Iako se u Izvještaju konstatuju pomaci po pitanju součavanja sa ratnom prošlošću, suštinski pomak koji bi trebalo da se odnosi na istrage po pitanju komandne odgovornosti i ratnog huškanja je izostao", smatraju u GA.
Oni su pozdravili unaprjeđenje slobode okupljanja koja se ogleda u donošenju novog Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, koji je značajno usklađen sa Ustavom i međunrodnim standardima.
U narednom periodu je, kako su naveli, neophodno da se omogući puno ostvarivanje tog prava i bolja koordinacija državnih institucija nadležnih za implementaciju zakona.
"Posebno zabrinjava ponašanje službenika policije, odnosno nezakonito postupanje tokom javnih okupljanja“, dodali su iz GA.
Prema njihovim riječima, prava ugroženih grupa i dalje su pod znakom pitanja.
„Iako se navodi da je ostvaren određen napredak po pitanju prava ugroženih grupa, neophodno je osigurati puno poštovanje zakona i postaviti pitanje odgovornosti kada se oni krše. Posebno su ugrožene osobe sa invaliditetom, pripadnici LGBT zajednice, žene i Romi“, kaže se u komentarima GA.
Navodi se da su u izvještaju konstatuju određeni pomaci kada su u pitanju prava manjina, ali ostaju brojni nedostaci po pitanju njihovog ostvarivanja.
„Romi su i dalje najugroženija manjinska zajednica i potrebni su dalji napori na popravljanju ukupnog kvaliteta života pripadnika te zajednice“, smatraju u GA.
Kako su naveli, Izvještaj napominje da je ostvaren određeni napredak u saradnji državnih institucija sa nevladinim organizacijama, ali da puna participacija nije postignuta.
„U izvještaju se i ove godine navodi da Crna Gora mora da uspostavi efikasan sistem finansiranja NVO kroz održiv i adekvatan institucionalni i zakonski okvir“, kaže se u komentarima.
U dijelu koji se odnosi na korupciju, iz GA su podsjetili da su više puta ukazivali da Agencija za antikorupciju nije transparentna u svom radu što je, kako su kazali, pokazao i Izvještaj.
Konstatovano je, kako su naveli, da najveći broj prijava za korupciju i dalje dolazi od NVO sektora, građana i privatnih kompanija, dok Državna revizorska institucija uglavnom ne koristi zakonsku mogućnost da prijavljuje i podnosi krivične prijave protiv pojedinaca ili tijela nakon revizija.
Kada je u pitanju rad Specijalnog tužilaštva, navodi se da je veliki broj istraga i optužnica u oblasti visoke korupcije, okončan sporazumom o priznanju krivice.
U GA smatraju da će, ukoliko u svim predmetima korupcije na visokom nivou ne dođe do otvaranja finasijskih istraga i oduzimanja protivpravno stečene imovine, država dodatno stimulisati da se te nezakonite radnje i ubuduće dešavaju.
Iz te NVO su naglasili da bi odgovornost tužilaca trebalo da bude mnogo veća, naročito u slučajevima palih optužnica, od kojih je najdrastičniji primjer „Kalić“ , koji će građane Crne Gore koštati nekoliko miliona EU.
Izvještaj je, kako su naveli iz GA, potvrdio njihove ocjene da bi trebalo unaprijedi saradnju policije i tužilaštva, naročito u dijelu finansijskih istraga i jačanju kapaciteta.
„U pogledu slobode medija, ne može se govoriti o napretku, sve dok ne budu poznati počinioci i dok ne budu osuđeni napadači na medijske radnike, imovinu, i nalogodavci napada. Neophodno je obezbijediti krivičnopravnu zaštitu novinara u obavljanju njihove profesije od posebnog javnog interesa, imajući u vidu da se oni u Crnoj Gori nalaze pod povećanim bezbjednosnim rizikom“, ocijenili su iz te NVO.
Bonus video:
