Ukoliko Demokratska partija socijalista (DPS) formira većinu samo sa Socijaldemokratama (SD) i strankama manjina, nova vlada teško će obezbijediti stabilnost potrebnu za nastavak reformi u pregovorima sa EU. Zbog toga ne treba isključiti mogućnost da najjača parlamentarna partija ponudi koaliciju i nekoj od opozicionih stranaka i tako izbjegne raspisivanje izbora u naredne dvije godine.
Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević smatra da je upitno koliko bi buduća vlada DPS-a i manjinskih stranaka bila sposobna da do kraja iznese proces učlanjenja u NATO. Takva vlada, smatra ona, ne bi mogla da sprovede ni reforme koje od Crne Gore očekuje EU u nastavku pristupnih pregovora. Uljarevićeva ističe da bi zbog toga DPS mogao da bude prinuđena na značajne ustupke i širenje koalicije ili raspisivanje vanrednih izbora.
“Svakako da rutinska koalicija sa manjinskim partijama i Socijaldemokratama ne može donijeti potrebnu društvenu stabilnosti, pa samim tim ni ona sama neće biti dovoljan garant “servisiranja” preuzetih međunarodnih obaveza, kao i konsolidacije vrlo teških socio-ekonomskih problema u kojima se crnogorsko društvo nalazi. Održivo rješenje je šira vlada koja uključuje i mnoge aktere van DPS i tzv. tradiocionalnih partnera. Naravno, u tome je Milo Đukanović lično ozbiljna prepreka”, smatra Uljarevićeva.
Predsjednik DPS-a je nakon proglašenja izborne pobjede poručio da će ubrzo početi razgovore o formiranju nove većine, navodeći da sa tradicionalnim koalicionim partnerima ima stabilnu većinu od 42 mandata. Đukanović je time najavio da će podršku tražiti od stranke Ivana Brajovića i manjina, sa kojima je bio i u prethodnoj vladi, iako je tokom kampanje tvrdio da će njegova stranka obezbijediti potrebnu većinu.
Ističući da će u pregovorima sa Socijaldemokratama i manjinama Đukanović pokušati da smanji cijenu budućim koalicionim partnerima, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović smatra da takva vlada neće imati potrebnu stabilnost.
“Nije pitanje da li će manjine ući u vladu, već da li će DPS pokušati da napravi širu koaliciju i da li će uspjeti u tome ukoliko se odluči, ili će imati minimalnu koaliciju, čije će funkcionisanje obilježiti snažni ucjenjivački kapacitet malih članica”, rekao je Vujović agenciji MINA.
Da bi nakon izbora mogli poslati poziv i nekom iz opozicije tokom kampanje je poručio zamjenik predsjednika Duško Marković navodeći da u vladi žele više subjekata spremnih da rade za dobrobit države, bez obzira da li će DPS biti u prilici da sam formira vlast. Iako je Marković tada tvrdio da će vrata vlade biti otvorena, DPS-u bi mogao biti problem da nađe partnere zbog predizbornih poruka opozicionih čelnika da neće sarađivati sa Đukanovićevom strankom. Podsjećajući da sva opozicija nema jedinstvene vrijednosti i ciljeve, Uljarevićeva smatra da će opozicionari morati da odrede jasnu politiku nakon izbora.
“Onaj dio opozicije koji je orijentisan prema zapadnoevropskim standardima, nalazi se u ozbiljnom procijepu i odluke će donositi dominantno u skladu sa svojim partijskim interesom, koji oni prepoznaju kao potrebu da se rezultat DPS-a konstantno dovodi u pitanje sa konačnim ciljem da se dokaže da bez njihovog učešća nema konsolidacije društvenih odnosa u Crnoj Gori”, tvrdi ona.
Moguć uticaj stranaca na manjine?
Komentarišući mogućnost dogovora opozicionih i manjinskih stranaka, Vujović tvrdi da je kod HGI i Bošnjačke stranke teško očekivati dramatičnu promjenu u strategiji”. Opozicija je ranije pozvala manjine na pregovore o formiranju vlade.
“Teško je očekivati da oni koji su do posljednjeg momenta podržavali koaliciju sa DPS-om odjednom zaokrenu”, kazao je Vujović, navodeći da je tako nešto moguće jedino ukoliko bi uticajni centri van Crne Gore, koji imaju snažan uticaj na te partije, promijenili odnos prema koalicionoj vlasti DPS-a sa manjinama. Za to, tvrdi on, nije bilo nijednog nagovještaja. “Mora se konstatovati da je politika BS pod snažnim uticajem zvanične Ankare, odnosno djelimično pod uticajem centara u BiH”.
Bonus video:
