Ministar unutrašnjih poslova dužan je da potpiše birački spisak i niko osim njega ne može da ga zaključi, ocijenio je profesor Đorđije Blažić, navodeći da je svako odbijanje da to učini zloupotreba prava.
Blažić je rekao da je sada riječ o pravnoj i političkoj situaciji a da je pravni aspekt Zakona o biračkom spisku veoma jasan.
"Minstarstvo unutrašnjih poslova zaključuje birački spisak, a to u pravnom slmislu znači da je ministar dužan da ga zaključi deset dana prije održanja izbora. On nema prava da odlučuje da li će ga zaključiti jer je norma imperativnog karaktera", pojasnio je Blažić za agenciju MINA.
On je naveo da može da razumije emotivne, političke ili neke druge razloge.
"Mogu da razumijem razloge koje upućuju ministra da odluči da ne potpiše, ali to je klasična zloupotreba prava. To je apsolutno pitanje koje, niti može, niti smije, da tangira zakonsku obavezu ministra da potpiše", kazao je Blažić.
Kako je rekao, da li je Danilović došao, uslovno rečeno, na gotovu štetu, pa nije uspio da iščisti birački spisak, drugo je pitanje koje treba razdvojiti od izbora.
"Što se tiče njegovog dejstva, zaključiti birački spisak ne može niko do ministar unutrašnjih poslova. Isuviše je tragično da odluku da neće potpisati birački spisak saopštava na političkim promocijama", smatra Blažić.
On je mišljenja da je Danilović, kao odgovoran minstar trebalo da sazove konferenciju za medije i saopšti javnosti da obija da potpiše spisak, zauzme stav koji je, dodao je on, apsolutno nezakonit jer nema ovlašćenja da odlučuje hoće li potpisati.
"Osim toga, ova situacija otvara niz pitanja. Nepotpisivanje biračkog spiska u pravnom smislu znači da postoje pravni mehanizmi da se interveniše", kazao je on.
Prema riječima Blažića, u prvom redu odbijanje potpisivanja spiska je institut takozvanog ćutanja administracije.
"Prema mom uvjerenju, imamo institut ćutanja uprave, rok za zaključenje biračkog spiska je prošao, nemamo pojedinački akt osim političke izjave koja ne može da se tretira kao akt u smislu zakona i onda imamo situaciju kada organi mogu da intervenišu", ukazao je Blažić.
Prvo, naveo je, u postupku inspekcijskog upravnog nadzora, Državna izborna komisija (DIK), može da zatraži od upravne inspekcije tog Ministarstva da izvrši upravni nadzor i utvrdi da li je donešen akt o zaključivanju biračkog spiska, kao i da preduzme mjere iz svoje nadležnosti.
"S druge strane, s obzirom na to da je to akt koji je konačan u upravnom postupku, tu se otvara prostor da DIK usmjerava tužbu zbog ćutanja uprave prema Upravnom sudu, i njegovo ovlašćenje da u meritumu riješi upravnu stvar, odnosno naredi potpisivanje biračkog spiska ili da utvrdi takvu činjenicu da se potpiše", pojasnio je Blažić.
On je dodao da ima nekoliko pravnih sredstava koji mogu da se koriste u cilju eliminisanja te pravne situacije, odnosno nevršenja službene dužnosti.
"Drugo je pitanje izbora. Zaključivanje biračkog spiska ne znači da ministar, koji ga je zaključio istovremeno utvrđuje da je birački spisak urađen kako treba. To nije slučaj zaključivanja jer je to samo deklaratorni akt", pojasnio je Blažić.
On je ukazao i da svaki građanin, kome je povrijeđeno pravo i kome se povrijedi pravo tokom izbora ima redovna sredstva zaštite i da pravni mehanizami postoji, "samo je pitanje da li će nadležni da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti".
"Mogu da razumijem Danilovića da nije zadovoljan kako je urađen birački spisak i zato kažem da je došao, nažalost, na gotovu štetu ali to ga ne amnestira od obaveze da ga potpiše", naveo je Blažić.
Prema njegovim riječima, institut odgađanja izbora ne postoji u Zakonu.
"Čak ni predsjednik države, koji raspisuje izbore, nema ustavnog ovlašćenja da ih odgađa. Ovo je situacija u kojoj je pokušano da se dovede do kolapsa institucija sistema Crne Gore", zaključio je Blažić.
Bonus video:
