Finansiranje partija u Crnoj Gori nije transparentno, smatraju u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i apeluju na stranke da na sajtovima postave informacije o tome kako bi se izbjegle spekulacije.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac, kazao je, na konferenciji za novinare, da je ta nevladina organizacija svim političkim partijama koje učestvuju na izborima poslala zahtjev za pristup informacijama o njihovim bankovnim računima.
Kako je rekao, prije raspisivanja izbora izvode sa svojih žiro računa su dostavili Demokratska narodna partija, Pozitivna Crna Gora, Socijalistička narodna partija (dostavila djelimične podatke), Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Albanska Alternativa.
"Sve ostale partije nijesu dostavile nikakve podatke", rekao je Milovac, dodajući da vanparlamentarne partije nijesu htjele da proaktivno, svojom voljom, podatke o svojim finansijama.
Prema njegovim riječima, u sljedećoj fazi istraživanja, nakon raspisivanja izbora, podatke je dostavila samo HGI.
"Prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, protiv svih ostalih partija podnijete su žalbe i urgencije nadležnim institucijama", saopštio je Milovac.
On je dodao da su narednoj fazi istraživanje tražili od partija koje su dostavile izvode sa računa detalje o informacijama koje su našli na računima. „Opet je jedino HGI dostavila detaljnije podatke“.
Milovac je apelovao na sve političke partije da postave informacije o svom finansiranju na svom web /veb/ sajtu, kako bi se prekinule spekulacije.
„Ukoliko zaista niko od njih nema šta da krije, očekujem da već naredne sedmice možemo imati sve te podatke bez ikakvih problema na sajtovima“, poručio je Milovac.
Koordinator Pravnog programa MANS-a, Vuk Janković, podsjetio je da je 28. septembar Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama.
Kako je kazao, neke institucije, iako Zakon o slobodnom pristupu informacijama postoji u Crnoj Gori dugo godina, ne shvataju pravi značaj tog prava, posebno u oblastima koje mogu ukazati na nereguralnosti, poput potrošnje državnog budžeta, zapošljavanje u državnim institucijama i preduzećima i dodjeljivanja novčanih pomoći socijalno ugroženom stanovništvu.
Janković je naveo da je MANS, posredstvom Zakona, podnosio zahtjeve za slobodan pristup informacijama institucijama kod kojih su procijenili da postoji poseban rizik od korupcije.
Janković je kazao da su od početka godine podnijeli više od 13 hiljada zahtjeva.
Prema njegovim riječima, u 28 odsto slučajeva pristup informacijama je dozvoljen, dok je u šest odsto slučajeva pristup djelimično dozvoljen.
"Ćutanje administracije je i dalje na visokom nivou, pa su institucije ignorisale svaki peti podnijeti zahtjev, dok je svaki treći zahtjev MANS-a odbijen iz razloga što institucije nijesu posjedovale traženu informaciju«, pojasnio je Janković.
On je saopštio da je MANS, zbog kršenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, podnio više od tri hiljade žalbi Agenciji za zaštiti ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
"U 86,24 odsto slučajeva još nijesu dobili nikakvu odluku Agencije", kazao je Janković.
Prema njegovim riječima, Upravnom sudu podnijeli su više od 200 tužbi.
"Do danas nemamo nijednu presudu po ovim slučajevima".
Janković je apelovao na Agenciju da zauzme aktivniju ulogu, i da što prije donese odluke o svim slučajevima koje je MANS procesuirao u prethodnom periodu.
Kako je kazao, zabrinjava podatak da javnost i dalje ne može pristupiti nekim podacima koji se odnose na zapošljavanje.
"Jedan od drastičnih negativnih primjera je Opština Nikšić koja je zabranila pristup svim ugovorima koji su potpisani ove godine", dodao je Janković.
On smatra da se katastrofalan odnos prema slobodnom pristupu informacijama uočava i kada su u pitanju neke državne kompanije, čiji je osnivač i većinski vlasnik država.
"To su Plantaže Podgorica gdje nema nijednog pozitivnog signala da ova kompanija želi svoju transparentnost podigne na veći nivo", ocijenio je Janković.
On je dodao da Luka Bar ograničava pristup ugovorima koje je zaključila sa agencijama za posredovanje u zapošljavanju, ugovorima koje zaključila sa drugim kompanijama i onemogućen je pristup nekim novčanim tokovima te kompanije.
"Nemamo čak ni pristup informacijama koje se odnose na putne naloge", dodao je Janković.
On je ukazao da je MANS na sajtu, u cilju afirmacije Zakona o slobodnom pristupu informacijama, napravio onlajn /online/ podnošenja zahtjeva.
Koordinatorka Istraživačkog centra MANS-a, Ines Mrdović, ocijenila da su Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR) i Investiciono razvojni fond (IRF) netransparentne institucije.
„Detalji ugovora o kreditnoj liniji sa Abu Dabi fondom od 50 miliona dolara do danas nijesu poznati, uprkos tome što je nesporan interes javnosti da zna njegove detalje, jer je Vlada izdala garanciju za taj kredit“, saopštila je Mrdović.
Kako je kazala,MPRR je u ovoj godini planiralo 1,3 miliona EUR za lokalnu infrastrukturu.
„Zahvaljući podacima koje je MANS dobio iz državnog trezora, utvrdili smo da je bivši ministar poljoprivrede, sada potpredsjednik Vlade, u maju, neposredno prije ulaska opozicionih kontrolora u Vladu izbornog povjerenja, za izdatke za lokalnu infrastrukturu potrošio oko 700 hiljada EUR. Za samo mjesec je potrošeno više od polovine godišnjeg budžeta“, navela je Mrdović.
Ona je, govoreći o IRF-u, saopštila da podaci o tome ko, kada i pod kojim uslovima dobija kredit ne mogu biti tajni.
Kako je kazala Mrdović, na sajtu IRF-a su šturi podaci koji se povremeno ažuriraju.
"Nema datuma dodjele kredite, što je jako bitno da bi se utvrdilo koliko je kredita dodijeljeno u neizbornom periodu, a koliko u izbornom", dodala je Mrdović.
Bonus video:
