U Crnoj Gori je potrebno na izborima uvesti preferencijalno glasanje, jer će na taj način biti omogućena veća demokratija u političkim partijama i poveća kvalitet rada poslanika, ocijenjeno je na okruglom stolu o reformi izbornog sistema u državi.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović kazao je da preferencijalno glasanje omogućava kompeticiju u partiji, čija će posljedica biti da se zna ko su ključni ljudi koji stranci donose glasove.
"Kada lider partije potvrdi potvrdi podršku birača preferencijalnim glasanjem, on je na neki način potvrdio svoju poziciju partiji", objasnio je Vujović.
On je objasnio da je analizom utvrđeno da ni Demokratska partija socijalista (DPS), ni Socijaldemokratska partija (SDP), Socijalistička narodna partija (SNP), Pokret za promjene, Nova srpska demokratija i Bošnjačka stranka, po odredbama statute nijesu demokratske.
"Moć predsjednika DPS-a je ogromna iako, po statutu, nije prevelika. Mnogo je, po statutu, veća moć predsjednika SDP-a i SNP-a", dodao je Vujović.
Prema njegovim riječima, kada dođe do podjela u partiji, ne postoji institucionalni mehanizmi da oni koji možda na ovim izborima predstavljaju manjinu, mogu sačuvati poziciju unutar partije.
Vujović je ocijenio da rukovodstva političkih partija u Crnoj Gori apsolutno kontrolišu sve procese donošenja odluka i da je skoro nemoguće sprovesti nešto, ako to nema podršku rukovodstva.
On smatra da neće biti veće demokratije u strankama ukoliko se ne urade dvije paralelne stvari.
"Jedna stvar je da, ako ostajemo pri proporcionalnom sistemu partijskih lista, da se uvede preferencijalno glasanje, i to onaj model koji bi dao efekta, poput finskog", naveo je Vujović.
On je dodao da je drugo korekcija izbornog zakona, ili Zakona o političkim partijama, gdje bi se stranke obavezale da uvede demokratske procedure odlučivanja.
Vujović je ukazao da je važno da podići kvalitet rada poslanika u parlamentu.
On je ocijenio da je to posebno vidljivo kod DPS-a.
"On vodi dosta računao prvom dijelu liste, ti ljudi uglavnom postanu ministri i onda u Skupštinu dođe drugi dio liste, koji je prilično neaktivan, pasivan i ne učestvuje u radu. Slično je i sa partijama opozicije koji imaju malo više poslanika", smatra Vujović.
Direktor Pravnog odeljenja u CeMI-ju, Vlado Dedović, naveo je da jedan od ključnih segmenata reformi izbornog sistema u Crnoj Gori u narednoj fazi treba da bude reforma organa izborne administracije.
On je objasnio da je potrebno da ta administracija bude bazirana na načelima nezavisnosti, inregriteta i nepristrasnosti.
"Reforma organa izborne administracije trebalo bi da bude korak ka izgradnji uslova za fer i demokratske izbore u Crnoj Gori", ocijenio je Dedović.
Profesor na Fakultetu političkih nauka, Boris Vukićević ukazao je da je Crna Gora na 100, od 193 članice Ujedinjenih nacija, po broju žena u parlamentu.
On je, govoreći o zakonskoj obavezi da na svakom četvrtom mjestu na listi partija mora biti žena, ocijenio da se partije, nakon što to ispune, hvale kako su ispoštovali zakon.
"To nije izraz težnje da se dođe do ravnopravnosti polova, nego poštovanje onoga što im je naložio zakon. Vidi se da su oni baš poštovali zakon, i ne mnogo više toga", naveo je Vukićević.
Odbornik u Skupštini Opštine Budva, Božidar Vujičić, kazao je da je aktivni dio biračkog prava jednak, odnosno da je svima omogućeno da glasaju.
"Ali pasivni dio, da imamo prava da budemo birani, ne da nije jednak,nego je primjer najveće diskriminacije u Crnoj Gori", smatra Vujičić.
Bonus video:
