Ministarstvo unutrašnjih poslova ovog mjeseca će predložiti Vladi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, u cilju usaglašavanja zakonskih normi odnosno stvaranja pretpostavki za uživanje prava i sloboda koje su Ustavom zajamčene manjinskim narodima i zajednicama, kazao je premijer Duško Marković.
On je je to rekao u parlamentu tokom premijerskog sata, odgovarajući na pitanje potpredsjednika Skupštine Gencija Nimanbegua o tome šta Vlada preduzima na polju unapređenja prava manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica.
Marković je kazao da se Vlada dosljedno zalaže za punu afirmaciju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i institucije države Crne Gore ostaće garant punog uživanja manjinskih prava utvrđenih Ustavom i zakonima.
"Sa druge strane, unapređenjem zakonskih rješenja u saradnji sa Parlamentom, posvećeno radimo na kontinuiranom poboljšanju uslova za dostojanstven život i rad manjinskih zajednica“, kazao je Marković.
On je naveo da je Crna Gora primjer multietničkog i multikonfesionalnog sklada i država kojoj su manjinski narodi više puta, bezrezervno i u vrijeme velikih izazova, potvrdili privrženost.
On smatra da je uvijek pravi trenutak i da je uvijek raspoložen da razgovara o mogućnostima unapređenja uslova za poštovanje prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica definisanih članom 79 Ustava.
Marković je podsjetio da su za vrijeme mandata 41. Vlade usvojene izmjene i dopune krovnog propisa - Zakona o manjinskim pravima i slobodama da je tim zakonom reformisan Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
On je rekao da je značajno unaprijeđeno funkcionisanje Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina i Savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica.
Marković je kazao da su značajna i sredstva koja se opredjeljuju za rad institucija koje se primarno bave manjinskim pravima.
On je objasnio da se u Budžetu za funkcionisanje Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava opredjeljuje najmanje 0,15 odsto od tekućeg budžeta.
Marković je naveo da je ukupni planirani budžet Fonda za narednu godinu oko 1,36 miliona eura, i da se od tog iznosa do 30 odsto izdvaja za rad Fonda, dok se ostatak raspodjeljuje za finansiranje projekata.
"Savjetima za funkcionisanje i realizaciju programskih sadržaja obezbjeđuju se sredstva u iznosu od najmanje 0,05 odsto tekućeg budžeta i u ovoj godini iznosila su 600 hiljada eura. Budžet Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina ove godine zabilježio je povećanje u iznosu od oko pet odsto u odnosu na prethodnu godinu, pa tako ove godine iznosi više od 300 hiljada eura", kazao je on.
Marković je rekao da je na temelju prava definisanih članom 79 Ustava, izmjenama i dopunama Zakona, u jedinicama lokalne samouprave u kojima pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica čine većinu ili pet odsto stanovništva, definisano da u službenoj upotrebi bude i njihov jezik, što su pozdravila i nadležna tijela Savjeta Evrope.
Vlada Crne Gore je novembra prošle godine, podsjetio je Marković, utvrdila i Predlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola.
Marković je rekao da se za sada upotreba i javno isticanje nacionalnih simbola u Crnoj Gori vrši na način i pod uslovima predviđenim važećim zakonskim rješenjem dok isticanje ili upotreba simbola druge države, bez odobrenja ili javnog poziva, predstavlja prekršaj shodno Zakonu o javnom redu i miru.
Premijer je kazao da je informisan da je upravo Nimanbegu, podnio Skupštini Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru.
"Ministar unutrašnjih poslova informisao me da će već ovog mjeseca njegov resor predložiti Vladi tekst zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, a sve sa ciljem usaglašavanja zakonskih normi, odnosno stvaranjem pretpostavki za uživanje prava i sloboda koje su Ustavom zajamčene manjinskim narodima i zajednicama", kazao je Marković.
On je rekao da do tada, svi moraju poštovati zakone koje je donio Parlament i odluke pravosudnih organa utemeljene na tim zakonima.
"Takav pristup slijede sve demokratske i ozbiljne države i gotovo da nema ni jedne države u svijetu koja na takav način ne štiti svoje dostojanstvo i svoje državne simbole“, zaključio je Marković.
Bonus video:
