Crnogorski sudovi i Sudski savjet su, u odnosu na 2014. godinu, povećali transparentnost, ali i dalje postoje oblasti koje moraju unapređivati, pokazalo je posljednje istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Predsjednica CDT-a Milica Kovačević kazala je da su transparentnosti i otvorenost sudske vlasti od posebne važnosti za povjerenje javnosti u pravosudni sistem, imajući u vidu da istraživanja pokazuju da većina građana Crne Gore nema povjerenja u sudstvo.
“Obezbjeđivanjem pune javnosti rada ostvaruje se važna uloga u podizanju povjerenja i obrazovanju javnosti, poboljšanju pristupa pravdi i povećanju sudske odgovornosti”, kazala je Kovačević.
Ona je podsjetila da je CDT prije dvije godine, nezadovoljan rezultatom transparentnosti crnogorskih sudova, koji je 2014. godine iznosi 41 odsto, sudovima uputio konkretne preporuke i kroz zajedničke akcije radio na unapređenju stanja.
U junu i julu 2016. godine, kroz projekat “Inicijativa za transparentno sudstvo”, koji je podržala Evropska unija, CDT je odlučio da ponovi mjerenje i utvrdio da sudovi sada zadovoljavaju 80 odsto.
“U odnosu na 2014, pooštreni su kriterijumi i uvedeni novi zahtjevi za transparentnost. Ocjenjivali smo 15 osnovnih, dva viša, Apelacioni, Vrhovni sud i po prvi put smo uključili Upravni i Privredni”, kazala je Kovačević na konferenciji za novinare.
Podaci su prikupljani kroz analizu propisa koji regulišu rad pravosudnih institucija i pojedinačnih akata sudova, detaljnu pretragu i analizu zvaničnih veb sajtova sudova i analizu odgovora na upitnike upućene svim sudovima.
Najtransparentniji među sudovima su Vrhovni sud i Osnovni sud Nikšić (zadovoljili 90 odsto pokazatelja uspjeha), dok je najlošiji rezultat ostvario Osnovni sud Cetinje (zadovoljio 71 odsto pokazatelja uspjeha).
Svi sudovi u Crnoj Gori imaju veb stranice, koje imaju funkcionalnu pretragu.
Kako je saopšteno iz CDT-a, svi sudovi obuhvaćeni istraživanjem na veb stranicama imaju objavljena najvažnija administrativna dokumenta – djelokrug, organizacionu strukturu, biografije sudija, kao i spisak državnih službenika i namještenika sa zvanjima, a ažurno se objavljuju i sudske odluke.
Međutim, kako je navedeno, čak 11 sudova ih ne ažurira redovno saopštenjima i aktuelnim informacijama.
Iako medije informišu saoštenjima i odgovaraju na njihove zahtjeve, rijetko ili nikako ne održavaju konferencije za medije, kako bi na taj način informisali javnost o svom radu.
“Iako skoro svi sudovi objavljuju informacije vezane za slobodan pristup informacijama na sistematizovan i pregledan način, većina sudova objavljuje samo rješenje kojim se pristup informaciji dozvoljava, ali ne i samu traženu informaciju”, pokazalo je istraživanje.
Pored toga, navode iz CDT-a, neki sudovi nijesu objavljivali ni sva rješenja o slobodnom pristupu informacijama koja su donijeli.
“Samo tri suda imaju velike sudnice, dok većina ima mjesta za 15-30 zainteresovanih građana. S druge strane, iz upitnika smo saznali da čak devet nije pristupačno za osobe sa invaliditetom”, pokazalo je istraživanje.
Iako, kako navode iz CDT-a, Sudski savjet na sajtu objavljuje većinu informacija, one se teško pronalaze, skrivene u saopštenjima i sekcijama sajta do kojih se često ne može doći logički i intuitivno.
Na stranici Sudskog savjeta u vrijeme sprovođenja monitoringa nije bio objavljen spisak funkcionera i liste obračuna njihovih zarada i drugih primanja i naknada, što je, saopšteno je, suprotno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.
Sudski savjet je u dostavljenom odgovoru na upitnik informisao da je imenovan portparol u Sekretarijatu Sudskog savjeta.
“Međutim, u kontakt sekciji sajta ne mogu se pronaći ime i kontakt podaci osobe zadužene za odnose sa javnošću, već samo opšta email adresa, što može biti prepreka za komunikaciju sa predstavnicima medija”, kazali sui z CDT-a.
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica smatra da su predstavljeni rezultati od izuzetne važnosti, kao i da preporuke nijesu teške i neostvarljive.
“Temelj već postoji, neke stvari treba finalizovati i bolje postaviti”, kazala je Medenica.
Ona smatra da ovi rezultati za pravosudne institucije nijesu ništa novo jer su oni radili na tome.
“Jačanje transparentnosti sudstva će biti vodilja i ubuduće”, poručila je Medenica.
Na osnovu precizno utvrđenog stanja, CDT će, kroz različite aktivnosti i saradnju sa pravosudnim institucijama, raditi na daljem unapređenju transparentnosti i otvorenosti sudova, i poboljšanju njihove komunikacije sa javnošću.
CDT smatra da pravosudne institucije moraju unaprijediti komunikaciju sa medijima i javnošću kroz izradu komunikacione strategije i planova, redovno objavljivanje saopštenja i informacija o aktuelnostimai organizovanje pres konferencija, kao i unaprijediti sistem izvještavanja sudova kroz unapređenje i modernizacija PRIS-a.
U CDT-u smatraju i da pravosudne institucije moraju unaprijediti forme izvještaja za sudove, tako da sadrži i kvalitativnu komponentu, analizu problema i nuđenje preporuka i propisati sankcija za nedostavljanje ili kašnjenje u dostavljanju izvještaja, kao i politiku objavljivanja informacija traženih na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Potrebno je, kako ocjenjuju, unaprijediti budžetsku transparentnost kroz objavljivanje budžeta sudova za tekuću godinu, na početku godine i omogućiti pristupačnosti svim sudovima za osobe sa invaliditetom, u skladu sa važećim propisima.
Bonus video:
