Viši sud u Podgorici mogao bi tražiti hapšenje poslanika Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, čija druga dvomjesečna zatvorska kazna nije suspendovana. Za to, prema informacijama “Vijesti” sada nema političke odluke, iste koja je poslanika prije 15 dana i poslala u zatvor.
Formalno pravno pokriće da Medojević ostane na slobodi vjerovatno će naredne donijeti i US, koji to nije uspio prethodnih dana zbog grubog pokušaja kršenja sopstvene procedure, navodi više izbora.
Viši sud je Medojeviću, nakon hapšenja 30. novembra, odredio novo “stavljanje u zatvor”, jer Specijalno državno tužilaštvo nije zadovoljno njegovim objašnjenjem saznanja o navodnim ratnim zločinima glavnog specijalnog tužilaštva Milivoja Katnića.
Ustavni sud je u međuvremenu obustavio izvršenje prve kazne Višeg suda jer poslanik PzP-a nije odao ime agenta ANB-a koji mu je, kako je tvrdio, rekao da je Katnić od bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše primio 100.000 eura mita.
Nakon podizanja tenzija u javnosti i velikog diplomatskog pritiska, US je u srijedu pravnim vratolomijama tražio da se Medojević pusti iz zatvora, ali na toj plenarnoj sjednici nije prošao pokušaj da mu se obustavi i druga kazna. Zatvor za izvršenje krivičnih sankcija je, kako su saopštile Medojevićeve kolege, zato oduglovlačio da poslanika pusti na slobodu. Prema nezvaničnim informacijama, iz ZIKS-a su u noći između srijede i četvrtka zvali i presjednika Višeg suda u Podgorici Borisa Savića tražeći tumačenje šta da rade nakon što im je stiglo rješenje US.
Medojević je zatim dva sata nakon “pravnog istraživanja” izašao kroz zatvorsku kapiju, a o tome kakav mu je sada status iz Višeg suda juče su za “Vijesti” objasnili:
“Sve odluke vezano za svjedoke-poslanike N.M. i M.K. i dalje su na snazi, odnosno iste su pravosnažne, a odlukom Ustavnog suda izrečene su privremene mjere kojim se obustavlja izvršenje po dvije od navedene tri odluke.
Kako je trećom odlukom predviđeno da se ista ima izvršiti nakon isteka vremena stavljanja u zatvor po prethodnim odlukama, a ovo vrijeme nije isteklo, jer je privremenim mjerama zaustavljeno trajanje izvršenja, to će se tek po eventualnom okončanju privremenih mjera i isteku trajanja izvršenja po prethodnim odlukama, steći uslovi da otpočne izvršenje po ovoj odluci”. Do toga, međutim, najvjerovatnije neće doći. Za ponedjeljak je zakazana sjednica Vijeća Ustavnog suda sutkinje Mevlide Muratović, na čijem dnevnom redu je žalba Medojevićevih advokata - da se ukine zatvorska kazna a potom odlučuje o odluci Višeg suda u slučaju “ratnih zločini”. Da li će vijeće donijeti jednoglasnu odluku malo je izvjesno, jer se to nije desilo ni u prethodne dvoje žalbe lidera PzP i njegovog kolege Milana Kneževića. Najvjerovatnije ponovo slijedi plenarna sjednica svih sudija US, na kojoj se očekuje primjena već postojeće argumentacije - da je pokrenuta procedura ocjene ustavnosti odredbe Zakonika o krivičnom postupku, na osnovu koje su poslanici slati u zatvor i da je po tom osnovu “suspendovano stavljanje u zatvor”.
Bivši advokat i urednik pravnog portala Auditorijum Predrag Mugoša vjeruje da bi US ranije odbio inicijativu o ocjeni odredbe ZKP-a koga propisuje kaznu za “nepodobne svjedoke”, ali da je to ovaj put bila politička odluka. “Ipak, ako se taj član ocijeni neustavnim biće to benefit za sve nas. Jer, pitanje je da li je građanin baš dužan da svjedoči ili treba da razmisli i spasi glavu. U ZKP postoji još bezbroj odredbi koje zadiru u ljudska prava i slobode i kojima takođe US treba da se bavi”, kaže on “Vijestima”. Iako je premijer Duško Marković rekao da je pravosuđe postupalo po zakonu, uključujući i US, dio pravnika je već upozorio da na netačnu interpretaciju poslaničkog imuniteta. Jer, odbijajući žalbe poslanicima DF-a, Apelacioni sud je protumačio da imunitet štiti poslanika samo dok traje sjednica Skupštine, iako u Ustavu to nigdje ne piše, kao ni u jednom zakonu, Poslovniku Skupštine. I bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić izrazio je uvjerenje da je tako:
“Mislim da je tu povrijeđen i Ustav i Zakon. Ja sam ubijeđen da će naš Ustavni sud smoći snage da kaže šta je pravo, šta nije pravo, iako možda na prvi pogled formalno pravno može da bude zakonito... Ovo je po meni jedna granična situacija, ali dovoljno jasna”, istakao je Vučinić. US međutim u ovu priču nije ulazio, jer se većina sudija nije podržala raspravu o žalbama dvojice poslanika, koje su se bavile i nezakonitim hapšenjem.
“Tužioci samostalno odlučuju, ne mora biti sukoba interesa”
Iz SDT nije odgovoreno “Vijestima” da je GST Milivoje Katnić u sukobu interesa jer tužioci kojima je on rukovodilac postupaju u premetima gdje je on navodno oštećen. Da li je Katnić o tome obavijestio VDT-a Ivicu Stankovića i tražio delegiranje predmeta, iz SDT nije odgovoreno.
Pravnici koje su “Vijesti” kontaktirale kažu da to ne mora biti sukob interesa jer su Zakonu o državnom tužilaštvu - tužioci preimenovani iz zamjenika u “državne tužioce”, čime su zakonski dobili funkcionalni imunitet i integritet da samostalno odlučuju.
U slučaju treće istrage koja je pokrenuta protiv Medojevića, SDT je na sajtu ranije objavilo da je predmet proslijedilo na odlučivanje o Osnovnom tužilaštvu i to zbog lažnog prijavljivanja. Oni su objavili da su predmet formirali zbog izjava poslanika u Skupštine 14. februara 2018. da firma „Glosarij“ ima monopol na tržištu ljekova, da zarađuje ”enormna sredstava, a da vlasnika te firme, zbog nezakonitog poslovanja niko ne hapsi, jer je kum Milivoja Katnića koji od takvog nezakonitog poslovanja ima svoj dio”. Pošto je Medojević u izjavi SDT rekao da “nema neposredna saznanja” već da su to politički stavovi, tužilaštvo je dostavilo spise predmeta podgoričkom tužilaštvu na čijem je čelu Ljiljana Klikovac “radi ocjene da li se u radnjama Medojević Nebojše stiču elementi krivičnog djela lažno prijavljivanje”.
Blažić: Pravna gimnastika da se sačuva Viši i Apelacioni sud
Profesor Đorđije Blažić rekao je juče da je US pravnom gimnastikom pokušao da sačuva Viši i Apelacioni sud od problematičnog postupanja u slučaju Medojevića i Kneževića. “Da li je Ustavni sud formalno „sačuvao“ Viši i Apelacioni sud, izbjegavajući da se izjasni o ustavnoj žalbi, o čemu je morao da odluči, već je samo obustavio od izvršenja „zatvor“ poslanicima i pokrenuo „ex oficio“ postupak ocjene ustavnosti spornog člana ZKP. Naravno da je sud sa pravom pokrenuo postupak po službenoj dužnosti za ocjenu ustavnosti, ali je morao da odluči i o ustavnoj žalbi iako je to svjesno „izbjegao“ da bi „sačuvao“ sudove“, objavio je Blažić na društvenim mrežama.
O dilemi da li je Ustavni sud „srednjim“ rješenjem dao alibi Višem i Apelacionom sudu, odnosno da je za sve kriva loša norma u ZKP-u – a ne pogrešno tumačenje poslaničkog imuniteta, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević je za Fos media rekla da “Ustavni sud još ni o čemu nije definitivno odlučio - nije odlučio o osnovanosti ustavnih žalbi koje su podnijeli poslanici, niti je odlučio o ustavnosti zakonske odredbe na osnovu koje im je određen zatvor”.
Predsjednik Apelacionog suda je Mušika Dujović.
Bonus video:
