Prvi put u istoriji, od 12 kandidata za mjesto generalnog sekretara UN polovina su žene. Međutim, tokom glasanja u Savjetu bezbjednosti UN ponovila se istorija - muškarci su prošli mnogo bolje od žena. Samo jedna žena našla se među prvih pet, a četiri od pet na dnu liste su žene.
Uprkos pritisku da Ban Ki Muna naslijedi žena, članice UN nisu spremne da se to i desi, smatra profesorica sa Univerziteta Njujork (NYU) koja je analizirala rezultate glasanja u SB UN i odnos članica prema kandidatima i ocijenila da su UN i dalje "muški svijet".
U autorskom tekstu “I dalje nema zemlje za žene? Dvostruki standardi u izboru za sljedećeg generalnog sekretara UN”, En Meri Goec je zabilježile da su pojedine članice različito reagovale na gotovo iste poruke, zavisno od toga da li su ih uputili muškarac ili žena.
Kritike koje je iznio bivši portugalski premijer Antonio Gutereš na račun UN nisu izazvale toliko neprijateljstva kao one bivše šefice hrvatske diplomatije Vesne Pusić, uprkos tome što su bile slične. Saudijska Arabija interpretirala je njenu opservaciju da su UN "manjkava" organizacija kako bi je optužili da je "konfliktna ličnost".
"Ričard Goan, stručnjak za UN, nedavno je ocijenio da je moć, a ne pol, uticala na ishod glasanja. Međutim, pol igra veliku ulogu u oblikovanju načina na koji se interpretira retorika kandidata - koja je u sadržaju često slična - kao vizija i hrabrost kod muškaraca, ali dosadno ponavljanje kod žena", konstatuje Goec.
Ženama nije pomoglo ni to što imaju mnogo više iskustva u međunarodnoj politici i samim UN od muških protivkandidata.
Na primjer, "manje poznati kandidati" poput Vuka Jeremića iz Srbije i Srđana Kerima iz Makedonije našli su se na četvrtom i petom mjestu, dok su iza njih žene koje su godinama radile za UN.
"To pokazuje da geopolotički značaj nadjačava zasluge u glasanju", ističe Goec i dodaje da sumnja da će zasluge biti jedan od ključnih faktora u izboru.
Rezultati glasanja 21. jula mogli bi značiti da je cijela stvar završena.
"Ali je daleko od toga da je gotova. To bi mogao biti samo početak trgovine ključnim mjestima", kazala je Goec i dodala da to što Rusija nije uložila 'obeshrabrujući' glas za Gutereša znak je da je raspoložena da pregovara.
Lukšić je žrtva ruske osvete zbog poziva Crne Gore u NATO
Kada je u pitanju geopolitika, Goec je zabilježila da su zemlje Istočne Evrope koje su u dobrim odnosima sa Rusijom prošle veoma dobro, a one koje nisu su se našle na samom dnu – što je jasno iz primjera Crne Gore.
“U prvih pet su četiri kandidata iz Istočne Evrope. Prijatelji Rusije u regionu su prošli dobro (Srbija i Makedonija). Zemlje koje imaju sporove sa Rusijom gledale su kako njihovi kandidati tonu. Natalija German iz Moldavije, u okviru koje je proruski otcijepljeni region Pridnjestrovlje, našla se na desetom, dok se Igor Lukšić našao na 11 - što je osveta za napore Crne Gore da se pridruži NATO-u,” konstatuje Goec.
Žena na čelu UN ih ne interesuje
Goec tvrdi da bi, po uzoru na regionalnu rotaciju, trebalo uvesti da žena mora da ispuni mjesto generalnog sekretara.
Neformalna praksa regionalnih rotacija pokazuje da bi novi šef UN-a ovog puta trebalo da bude iz Istočne Evrope.
“Međutim, ni u kom trenutku nije bilo ozbiljne priče da za mjesto generalnog sekretara bude lista koju bi činile samo žene. Dugogodišnji kritičar Banove administracije, Stiven Luis, jedini je posmatrač koji je kazao da ako zaista želimo ženu na čelo UN-a onda bi sve muške kandidate trebalo proglasiti 'diskvalifikovanim',” piše Goec.
Na kraju poručuje da uprkos retorici, u UN-u nisu iskreno zainteresovani da žena bude na čelu UN-a.
"Članice SB UN-a mogu to da ostvare i da pošalju signal da UN pripadaju 21. vijeku. Međutim, na osnovu glasanja, one nisu voljne da to urade".
Bonus video:
