NATO je na putu da sa 28 država članica dobije i 29. članicu, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg otvarajući Samit u Varšavi.
Stoltenberg je kazao da se Samit održava u momentu kada se NATO suočava sa nepredvidivim prijetnjama i složenim izazovima sa svih strana.
"Povećali smo broj vježbi, ubrzali donošenje odluka. Na Samitu ćemo odlučiti o jačanju kolektivne odbrane i projektovanju stabilnosti van naših granica", kazao je on.
Stoltenberg je dodao da će NATO u Estoniji, Litvaniji, Letoniji i Poljskoj rasporediti dodatne bataljone.
Stoltenberg je rekao i da NATO ove godine očekuje povećanje od tri odsto izdvajanja za sektor odbrane u Kanadi i evropskim članicama.
Govoreći o odnosima sa Rusijom, Stoltenberg je rekao da Alijansa ne želi novi hladni rat.
"To je istorija i treba da ostane istorija. Nastavićemo konstruktivan dijalog sa Rusijom. To je naš najveći susjed i bitan dio bezbjednosti Evrope", rekao je generalni sekreter NATO.
On je poručio da jačanje istočnog krila prema Rusiji sa četiri bataljona treba da se sprovodi transparentno i primjereno.
"Sve što radimo je defanzivno, transparentno, proporcionalno i primjereno prijetnji. NATO ne traži konfrontacije. Ne želimo novi hladni rat, hladni rat je istorija i treba da ostane istorija. Nastavićemo da težimo konstruktivnom dijalogu sa Rusijom. Želimo da razjasnimo sve nesporazume i smanjimo rizike vojnih incidenata koji bi mogli da se otrgnu kontroli", kazao je Stoltenberg učesnicima Ekspertskog foruma.
Generalni sekretar NATO naglasio je da je Rusija najveći susjed NATO i integralni dio evropske bezbjednosti.
"Dijalog sa njom je suštinski. Zato smo stvorili Savjet Rusija-NATO i danas je posebno važno da ga koristimo", kazao je Stoltenberg.
Samit NATO danas i u subotu u Varšavi odlučiće prema riječima Stoltenberga o najvećem jačanju kapaciteta za odbranu od kraja hladnog rata.
"NATO snage za intervencije su trostruko veće. Razmjestili smo komande kod naših istočnih saveznika. Pojačali smo protivvazdušnu odbranu Turske, broj vojnih vježbi. Ubrzali smo odlučivanje. Danas ćemo se složiti da pojačamo prisustvo na istoku NATO u Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj. Multinacionalni bataljon biće u svakoj od zemalja da bude jasno da će bilo kakav napad dočekati snage iz zemalja širom NATO. Zahvaljujem Kanadi, SAD, Velikoj Britaniji i Njemačkoj što će komandovati tim bataljonima", rekao je Stoltenberg.
Prvi čovjek NATO dodao je da će među odlukama samita biti i riješenost da se širi stabilnost i van teritorije Alijanse preko jačanja partnera i saveznika, kako Gruzije, Ukrajine i Moldavije, tako i na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku.
"Obuka lokalnih snaga često je najbolji način borbe protiv terorista", kazao je Stoltenberg i naveo konkretne korake podrške Avganistanu, Iraku, Jordanu, Tunisu i Libiji.
NATO ne očekuje da će eventualni izlazak Velike Britanije iz EU promijeniti bilo šta u ulozi te zemlje kao vodećeg i vojno ključnog saveznika, premda je poljski predsjednik Andžej Duda na Ekspertskom forumu NATO upozorio da izvjesnu opasnost, prije svega po samu Veliku Britaniju ali posredno i po NATO, mogu da donesu problemi sa Škotskom i Sjevernom Irskom.
"Ako pogledamo nezadovoljstvo Škotlanđana i Iraca treba da se zapitamo koliko je Bregzit opasan po samu Veliku Britaniju", kazao je Duda.
Samit NATO počinje danas popodne na Narodnom stadionu u Varšavi a učestvuje u njemu 65 delegacija iz 54 zemlje članice i partnerskih zemalja, EU, UN i Svjetske banke.
Bonus video:
