Najkasnije do sredine avgusta predsjednik države Filip Vujanović trebalo bi da raspiše parlamentarne izbore, a do sada većina opozicionih i partija vladajuće koalicije tvrde da nijesu odlučili na koji način će ići u izbornu trku.
Samo su Demokrate zvanično objavile da nastupaju samostalno, dok se ostali, prema zvaničnim i nezvaničnim informacijama, presabiru i kalkulišu. Među njima je i vladajuća DPS čiji politički direktor Tarzan Milošević tvrdi da će o tome tek odlučiti Glavni odbor nakon raspisivanja izbora.
U Zakonu o izboru odbornika i poslanika piše da od raspisivanja do održavanja izbora ne može proteći manje od 60 ni više od 100 dana. Sporazumom o održavanju slobodnih izbora propisano je da oni budu 9. oktobra, iako se nezvanično kalkuliše da će to ipak biti nedjelju dana kasnije. To znači da Vujanović mora raspisati izbore najkasnije do 9. avgusta, odnosno 16. avgusta.
“Vijestima” je ranije nezvanično rečeno da će DPS samostalno izaći na izbore, što je juče zvanično saopštio i zamjenik lidera te partije Duško Marković.
Još dok je opozicija sa DPS-om pregovarala o vladi izbornog povjerenja i izbornim uslovima, partija Mila Đukanovića je pročistila spisak članova i simpatizera, pa već zna na čije glasove računa dok pojedine opozicione partije i nemaju odbore u svim sredinama. U međuvremenu je DPS pokušao da se distancira od bivših funkcionera osumnjičenih ili optuženih za korupciju i organizovani kriminal, jer je GO DPS 22. juna konstatovao ostavke Svetozara Marovića, Lazara Rađenovića i Žarka Pavićevića.
Koalicioni partneri DPS-a Socijaldemokrate, Hrvatska građanska inicijativa i Bošnjačka stranka nijesu odgovorili na pitanja o izlasku na izbore, dok direktor Pozitivne Aleksandar Ražnatović tvrdi za “Vijesti” da je “došlo do krupnog prekomponovanja političke scene, i da se tim promjenama moraju svi prilagoditi”. “Trenutno stanovište je da će Pozitivna izaći samostalno na izbore, i mi se spremamo za ovaj scenario. Ne isključujemo mogućnost da se eventualno razmisli o širim koalicijama u cilju ukrupnjavanja političke scene, ali samo na način da postoji jedinstvena i jasna ponuda građanima na izborima,” rekao je on.
Istovremeno, DF je u Skupštini pojačao kampanju za izbore, koja je počela protestima krajem septembra prošle godine. “DF do sada nije donio odluku u vezi sa učešćem na izborima, jer smo tražili da se prvo razvlasti Đukanovićeva vlada koja je pokrala sve dosadašnje izbore. Nažalost, jedan dio opozicije je izdao ideju prelazne vlade i spasao političku karijeru šefa režima”, rekao je Jovan Vučurović, portparol Nove i funkcioner Fronta.
Lekić bi da napravi građanski savez, Rakčević tvrdi da je to dobitna karta
Lider Demosa Miodrag Lekić pokušava da okupi opozicione partije građanske orijentacije u politički savez, jer bi jedino tako predstavljali ozbiljnu alternativu za rušenje vlasti DPS-a. Za to postoji saglasnost GP URA čiji je stav o potrebi zajedničkog nastupa potvrdio lider Žarko Rakčević, dok su Demokrate 14. juna odlučile da nastupaju samostalno. Lekić ipak ne odustaje od ideje da i oni budu dio saveza, pa razgovor sa njihovim liderom Aleksom Bečićem na tu temu nije isključen narednih dana, rečeno je “Vijestima” u Demosu. Međutim, generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović za “Vijesti” tvrdi: ”Nema govora o predizbornim koalicijama, a o postizbornim isključivo samo sa onima koji su protiv režima Đukanovića”.
SDP Ranka Krivokapića ranije je nagovijestio da će samostalno izaći na izbore kako bi izmjerili snagu, ali su i oni bliži stavu da jedino “savez opozicionih stranaka građanske profilacije može da parira DPS-u i njegovim satelitima”. Žarko Rakčević je prije dva dana TV Vijesti rekao da su spremni za samostalan nastup, ali da bi u postojećem izbornom sistemu, koji ide na ruku najjačoj partiji, širi opozicioni front doprinio mirnoj smjeni vlasti. On smatra da razgovori, prije svega sa Demosom i SDP-om, o zajedničkom nastupu na izborima treba što prije da počnu, ali u GP URA o ovoj temi ne misle svi isto pa su potpredsjednik Rade Bojović i Vuk Mašanović, član Centralnog odbora, napustili pokret.
“Razlozi su u politici URA, a sa kojom se ne slažem duže vrijeme počevši od učešća u takozvanoj vladi izbornog povjerenja i na taj način svrstavanja sa dezorijentisanom opozicijom, što će vjerovatno dovesti do olakšane Đukanovićeve pobjede”, rekao je juče Mašanović. Slične razloge je prije dva dana iznio i Bojović.
Bonus video:
