Razlog za nepovjerenje političkih partija u istraživanja javnog mnjenja je nezadovoljstvo njihovim rezultatima i nedovoljno razvijena politička kultura kod pojedinaca u strankama, smatra izvršni direktor Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Nenad Koprivica. On je naveo da postoji nekoliko razloga za nepovjerenje političkih partija u odnosu na rezultate istraživanja javnog mnjenja. „Prvi je izražavanje nezadovoljstva onih partija i aktera kojima realni odnos snaga, preciznije, saopštavanje o nedovoljnoj podršci ispitanika njihovim partijama, ne odgovara“, kazao je Koprivica agenciji MINA. Prema njegovim riječima, uprkos činjenici da su svi izbori pokazivali priličnu preciznost predizbornih anketa, ti akteri i dalje osporavaju validnost, zato što im rezultati ne odgovaraju. Drugi razlog je, kako smatra, još nedovoljna politička kultura nekih pojedinaca u partijama. „Oni ne prihvataju validnost anketnih istraživanja uopšteno govoreći, zato što ne mogu istraživački i statistički da razumiju kako to funkcioniše“, precizirao je Koprivica. On je dodao da je treći razlog nepovjerenja potreba za samoobmanjivanjem. „Usljed želje i/ili potrebe da neke partije imaju veću izbornu snagu, njima je lakše da se oslanjaju i promovišu vlastita uvjerenja, nego da prihvate objektivne indikatore koji se dobijaju istraživanjima“, ocijenio je Koprivica. On je rekao da je razlog nepovjerenja i taj što političke partije „sude“ drugima (istraživačkim agencijama) po mjeri vlastite savjesti. „Kada bi oni bili u situaciji da rade i objavljuju istraživanja, onda bi rado prikazali podatke koji im politički odgovaraju. Zato misle da se po tom, njihovom, kriterijumu ponašaju i agencije. Polaze od percepcije da i drugi rade ono što bi oni radili na njihovom mjestu“, naveo je Koprivica. On je kazao da CEDEM nije radio nijedno istraživanje za političke partije. „Naša istraživanja sprovodimo zbog potrebe javnosti da zna, i javnosti stavljamo rezultate na uvid. I one agencije koje rade istraživanja za političke partije, to rade legitimno“, pojasnio je Koprivica. Koncept, kako je poručio, da će podaci biti u skladu sa željama naručioca je besmislen za ozbiljne agencije. „Jednostavno, svaka agencija/organizacija od kredibiliteta to nikada neće uraditi, tačnije, nikada neće dozvoliti da želje i potrebe naručioca utiču na rezultate istraživanja“. „Na kraju, to ne žele ni same partije kao naručioci, ako su iole ozbiljne“, smatra Koprivica. On je rekao da u odnosu na ranija istraživanja koja je CEDEM sprovodio nije bilo nekih velikih odstupanja u odnosu na konačne rezultate. Kako je istakao, treba razumjeti kako istraživanja funkcionišu. „Istraživanja rejtinga partija nijesu izbori, da jesu, onda izbori ne bi bili potrebni“, rekao je Korprivica. On je dodao da se i istraživanjima mjeri trenutni rejting, a to je najmanje 15-30 dana prije izbora. „Raspoloženje glasača se u toku kampanje mijenja, da se ne mijenja, onda kampanja ne bi bila ni potrebna“, naveo je Koprivica. On je podsjetio i da svako istraživanje ima standardnu i nestandardnu grešku mjerenja, što je nužno s obzirom na uzorkovanje i teškoće prikupljanja podataka. „Ako sve to uzmete u obzir, uporedite CEDEM-ove predizborne ankete i rezultate izbora, vidjećete da su istraživanja bila više nego precizna. Posebno isticem referendum o državno-pravnom statusu Crne Gore 2006. godine i naše istraživanje sprovedeno prije referenduma“, naveo je Koprivica. On je ocijenio da je oko istraživanja u Crnoj Gori napravljena bespotrebna mistifikacija. „Svako ima pravo da radi istraživanja, i mi ohrabrujemo one koji ih osporavaju da ih naručuju od koga hoće, ili sami da ih rade, i da ih objavljuju po volji. Ako u tome budu falsifikovali rezultate, to će veoma brzo i veoma lako biti uočljivo i provjerljivo, i te agencije/organizacije, brzo će izgubiti kredibilitet“, smatra Koprivica. On je poručio da one organizacije koje su ozbiljne i imaju namjeru da dugoročno opstanu, nikada neće falsifikovati rezultate, i isto tako, to će se na tržištu prepoznati. „U svim zemljama na svijetu, naročito u vrijeme izbora, obavljaju se i objavljuju istraživanja javnog mnjenja. Ideja i potreba da Crna Gora bude jedini izuzetak, je prosto rečeno neozbiljna, a ovo posebno usljed razloga koji su banalni: rezultati istraživanja, kao i izborni rezultati se nekom ne dopadaju“, poručio je Koprivica. To je, kako smatra, neprihvatljiv razlog da Crna Gora bude jedina država u kojoj se istraživanja ne rade u završetku izborne kampanje. Koprivica je pojasnio da istraživanje obuhvata pripremu instrumenta, uzorkovanje, terensko prikupljanje podataka (uz koordinaciju i monitoring), analizu podataka i izvještavanje. Uzorak se, kako je precizirao, bira na način da se uradi dvostruka stratifikacija svih biračkih mjesta (po regionu i veličini), a zatim se iz svakog od devet stratuma (tri regiona/veličina biračkog mjesta) slučajnim izborom bira određeni broj biračkih mjesta. „Zatim se u okviru svakog izabranog biračkog mjesta stop-and-go metodom bira domaćinstvo, a u okviru domaćinstva se slučajno bira ispitanik na osnovu prvog (ili posljednjeg) kalendarskog rođendana“, kazao je Koprivica. Prema njegovim riječima, dok se prikupljaju podaci radi se monitoring, a kada se prikupe, radi se verifikacija na deset odsto uzorka. "Nakon toga se radi tzv. post-stratifikacija kako bi se korigovala odstupanja koja nastaju usljed terenskog rada. Mi post-stratifikaciju radimo po godinama, polu i nacionalnoj pripadnosti, pri čemu treba imati u vidu da je usljed inicijalne stratifikacije uzorka, regionalna i ruralno/urbano distribucija nužno proporcionalno zastupljena", precizirao je Koprivica. On je rekao da se za sprovođenje istraživanje angažuju metodolog, koordinator i 12 do 20 anketara.
Bonus video:
