Protesti su jedini uslov Demokratskog fronta (DF) za saradnju opozicije jer su se pokazali kao najefikasnija vaninstitucionalna metoda u borbi protiv Vlade, kazao je član Predsjedništva Demokratskog fronta Milan Knežević. On je u razgovoru za “Vijesti” podsjetio da su, i nakon odluke Ustavnog suda o oslobađanju Nebojše Medojevića, poslanici Fronta održali proteste i najavili sastanak opozicionih lidera.
“Mislim da je svakom u Crnoj Gori jasno da smo u okupljanje opozicije ušli iskreno, bez sujeta i kalkulacija. Spremni smo da uvažimo sve njihove predloge ako oni uvaže samo naš jedan. Ne zato što bilo koga uslovljavamo, već zato što smo uvjereni da ovakav vid političke borbe daje rezultate. Uostalom, dešavanja u Francuskoj su najbolji pokazatelj da ako postoji upornost i jedinstvo rezultat ne može izostati”, kazao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) i podsjetio da samo zbog nejedinstva opozicije protesti iz oktobra 2015. nisu doveli do rušenja Vlade već do stvaranja Vlade izbornog povjerenja.
“Da su protesti jedan od najefikasnijih vidova opozicionog djelovanja potvrđuju i dešavanja nakon protivustavnog kidnapovanja Nebojše Medojevića. Bilo je dovoljno da se u organizaciji Fronta na protestima pojave samo lideri većine opozicionih stranka i da taj vid političkog pritiska da rezultate”, kazao je Knežević.
Većina opozicionih partija je medijskim saopštenjima odbila poziv Fronta na proteste. Planirate li da izađete na ulice i bez podrške ostatka opozicije?
Na osnovu odgovora predsjednika parlamentarnih opozicionih stranaka nisam došao do zaključka da nisu spremni za organizaciju protesta. Svaki je načelno iskazao spremnost za zajedničko djelovanje opozicije apostrofirajući i njihove predloge vaninstitucionalne borbe. Zato je od presudnog značaja da sredinom nedjelje održimo sastanak lidera na kom bismo definisali platformu i strateške ciljeve narednih opozicionih aktivnosti.
Uoči predsjedničkih izbora, ali i u prvoj godini bojkota, opozicija je preko medija nudila platforme o saradnji koje nisu dale razultata, baš kao ni razgovori prije godinu. Smatrate li da time trošite opozicionu energiju i zbunjujete birače?
Naša obaveza je da učinimo sve da dođe do objedinjavanja relevantnih opozicionih snaga. Suština je da opoziciona javnost, a prije svega naši glasači, očekuju da dođe do zajedničkog djelovanja. U tom pravcu mi smo i 2016. godine, 2017. i sad nudili i nudićemo konkretne predloge o strateškim ciljevima opozicije. Ne mislim da zbunjuje opozicione birače ono što očekuju od nas, već da se zbunjuju kad uoče nešto što nisu očekivali. Zbog toga je sastanak lidera opozicionih parlamentarnih stranaka opšte opoziciono očekivanje koje će, nadam se, dati konkretne rezultate.
Dio javnosti smatra da radikalnom retorikom idete naruku Demokratskoj partiji socijalista (DPS). Kako to komentarišete?
U dijelu javnosti svaki moj jasno saopšten stav se pokušava predstaviti kao radikalan narativ koji je koordiniran s DPS-om, što predstavlja notornu glupost i izopačenost. Oni koji šaptački serviraju ovakve bedastoće uglavnom nemaju stav ni oko čega, i žele da to bude i moj način političkog djelovanja. Uostalom, ja sam zbog svojih političkih stavova već bio u zatvoru četiri mjeseca, nedavno sam protivustavno ponovo “stavljen” u zatvor dva mjeseca, sudi mi se u procesu za tzv. državni udar već dvije godine, a čekam i presudu Osnovnog suda zbog verbalnog incidenta u Skupštini. Samo morbidna maštovitost nakon svega može izvesti zaključak da je sve ovo dio dogovora sa DPS-om.
Da li će se DF vratiti u Odbor za reformu izbornog zakonodavstva? Smatrate li da napuštanjem Odbora umanjujete šanse za reforme?
DF ne snosi nikakvu odgovornost zbog parlamentarne krize koja je nastupila nakon protivustavne i protivzakonite odluke o stavljanju u zatvor Medojevića i mene. Odgovornost je isključivo na DPS-u ili njegovim određenim djelovima. Očigledno da neko iz tih struktura ne želi da dođe do reforme izbornog zakonodavstva i ovakvim podizanjem društveno političkih tenzija dodatno pojačava atmosferu nestabilnosti, nepovjerenja i podijeljenosti. Najava predsjednika radne grupe Branimira Gvozdenovića da će nastaviti rad bez obzira da li će biti prisutni predstavnici opozicije najbolje govori o tome da oni ne žele dogovor oko izbornih reformi. I da se već sad može predvidjeti krajnji ishod njenog rada ako ne bude sa dvije trećine izglasan izborni zakon. Venecijanska komisija, čiji su članovi Zoran Pažin i Srđan Darmanović, će okriviti opoziciju za neuspjeh i dati preporuke da se izbori održe po starim pravilima. A to znači još jedan sumnjivi izborni proces sa rezultatima koji neće obavezivati opoziciju, ako uopšte bude bilo spremnih da izađu na takve izbore.
Bez saglasnosti Mila ili Duška ne bi hapsili poslanike
Nakon hapšenja poslanika DF-a, izjavili ste da je pravosuđe pod uticajem politikih centara moći u Crnoj Gori. Na koga ste konkretno mislili?
Moram priznati da sam previše značaja davao ulozi (SDT) Milivoja Katnića i jednom broju sudija Višeg suda. Nakon najnovijih dešavanja došao sam do zaključka da su oni samo puki izvršioci političkih naloga koji dolaze iz vrha režima. Odgovornost za protivustavno i protivzakonito stavljanje u zatvor Medojevića i mene nalazi se u trouglu Milo Đukanović-Duško Marković-Zoran Pažin. Bez odluke ili prećutne saglasnosti Đukanovića ili Markovića, Pažin nije mogao osmisliti ovu protivustavnu vratolomiju zasnovanu na ličnoj mržnji prema Medojeviću i meni zbog javno saopštenih stavova u Skupštini. Nakon odluke Apelacionog suda da poslanik ima imunitet samo dok traje plenarna sjednica, parlament je postao institucionalni fikus iz kojeg će kidnapovati poslanike kao najokorelije kriminalce, a zakoni i Ustav će se gaziti zavisno od dnevnog raspoloženja onog koji kontroliše crnogorsko pravosuđe.
Sastanak do kraja nedjelje, pozvani samo lideri
Predsjedništvo DF-a je predložilo opoziciji da naredne sedmice bude održan sastanak lidera opozicionih stranaka i nezavisnih poslanika, kako bi u direktnom razgovoru definisali jedinstvenu opozicionu strategiju i konkretnu političku akciju.
“Osnovni korak je da lideri opozicionih parlamentarnih stranaka, sa neophodnim legitimitetom za odlučivanje, sjednu za sto i razmotre sve eventualne predloge i ideje, a nikako pomoćnici ili ovlašćena lica, koja treba da konsultuju lidere nakon svakog iznesenog stava. Zato i želimo da predsjednici na prvom zajedničkom sastanku iznesu svoje kredibilne predloge kako bi u atmosferi povjerenja i odgovornosti otpočeli sa efikasnim načinom rada”, navode u DF-u.
Bonus video:
