Svi građani koji imaju imovinu vredniju od 200.000 eura trebalo bi da budu obavezni da dokažu njeno porijeklo. Takva praksa postoji u zemljama Evropske unije, kojoj Crna Gora formalno stremi.
Zato je Građanski pokret URA pripremio predlog zakona o porijeklu imovine, na osnovu koga bi Poreska uprava imala ovlašćenje da provjerava nepokretnu i pokretnu imovinu građana čija je vrijednost nešto manja od četvrtine miliona eura.
Potpredsjednik GP URA Miloš Konatar kazao je “Vijestima” da im je to ideja jer se dosadašnje rješenje Zakona o sprečavanju korupcije - da se pod lupu drži i imovina povezanih lica sa javnim funkcionerima, pokazalo kao neefikasno.
“Ali i iz razloga što je vrlo važno kontrolisati porijeklo imovine ‘tranzicionim’ biznismenima ili licima koja mogu imati veze sa organizovanim kriminalom, a da istovremeno nemaju direktnu vezu sa javnim funkcionerima”, kazao je Konatar.
Njihov predlog je, tvrdi, bolje rješenje od sadašnjeg, prema kojem Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) samostalno odlučuje koga će od javnih funkcionera kontrolisati, a koga neće.
“Po tome, Aco Đukanović nema obavezu da dokazuje porijeklo svoje imovine jer nije javni funkcioner. A sistem povezanih lica ne funkcioniše, posebno u domaćinstvu Mila Đukanovića. Predlažemo princip neselektivnosti kada je u pitanju ispitivanje porijekla imovine”, istakao je Konatar.
On navodi da ni u zemljama regiona ovo pitanje nije riješeno, iako se posljednjih godina deklarativno priča da treba da se donese zakon o porijeklu imovine.
“U zemljama Evropske unije ovakvo zakonsko rješenje je praksa. Samo je pitanje da li je to riješeno jednim zakonskim aktom ili je podijeljeno na više zakonskih akata”, istakao je Konatar.
MANS je u više navrata predlagao uvođenje neosnovanog bogaćenja kao krivičnog djela, ali to Vlada i poslanici nijesu prihvatili kao ozbiljnu inicijativu.
I Evropska komisija je više puta sugerisala da bi bilo dobro da neosnovano bogaćenje bude posebno krivično djelo. Njen ekspert Rupert Vining, koji je pomagao vladama Rumunije i Makedonije da ga uvrste u krivični sistem, ranije je rekao “Vijestima” da ga je Vlada odbila sa obrazloženjima da je nepouzdan finansijski sitem, te da je bilo sugestija da ono važi za čitavo društvo. Vining je bio protiv takve ideje, kao i MANS.
Konatar je juče rekao da će nakon novogodišnjih praznika predložiti Vladi predlog zakona o porijeklu imovine, kojim će biti predviđeno da Poreska uprava neselektivno mora vršiti ispitivanje porijekla imovine u vlasništvu državljana Crne Gore, kojima vrijednost imovine prelazi 200.000 eura, bez obzira da li su javni funkcioneri.
Imovinom se, kako piše u predlogu, smatraju novčana sredstva, nekretnine, udjeli, akcije, obveznice i ostala imovinska prava, kao i pokretne stvari pojedinačne vrijednosti veće od 5.000 eura.
On je pojasnio da njihov predlog ne predviđa nove kazne niti izmjenu ZKP-a, već se potpuno uklapa u postojeću zakonsku regulativu: “Ovim zakonom nećemo da ‘lovimo vještice’ niti da bilo koga optužujemo, već da svako ima obavezu da dokaže porijeklo imovine”.
Konatar je istakao da je, zbog pretpostavke nevinosti, važno da početnu fazu procesa, odnosno, postupak dokazivanja porijekla imovine vodi Poreska uprava.
“Poreska uprava inače može i u slučaju pravnih lica vršiti redovne poreske kontrole bez bilo kakve osnovane sumnje, što bi i oko obavezne provjere porijekla imovine fizičkih lica bio slučaj”, navodi Konatar.
Propisane kazne za šefove koji ne rade posao
Poreska uprava tokom utvrđivanja porijekla imovine može tražiti informacije o imovini vlasnika od Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije, Uprave za nekretnine, Agencije za borbu protiv korupcije, Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, Centralne depozitarne agencije, opštinskih administracija i poslovnih banaka, predlaže URA.
Ukoliko odgovorno lice onemogući primjenu ovog Zakona, može biti kažnjeno od 500 do 5.000 eura. Poreska uprava može tražiti informacije i od drugih institucija, pravnih i fizičkih lica u Crnoj Gori i inostranstvu. Ukoliko fizičko lice onemogućava primjenu ovog Zakona, predviđene su kazne od 200 do 2.000 eura, navodi se u predlogu.
Vlada se plašila javnog kompromitovanja pojedinaca
Britanski ekspert za borbu protiv organizovanog kriminala Rupert Vining rekao je ranije da Vlada nije bila voljna da se uvede krivično djelo nezakonito bogaćenje za javne službenike jer se bojala da bi pod sumnjom mogli biti nevini pojedinci, te da je smatrala da je nepravedno da samo javni funkcioneri treba da dokazuju nesklad između prihoda i imovine. On je objasnio da je tada od ministra pravde Duška Markovića čuo objašnjenje da “u visoko neregulisanoj ekonomiji, gdje podaci o finansijama nisu dostupni i u potpunosti tačni, ovo bi potencijalno nevine pojedince moglo da dovede u nepovoljan položaj”.
Bonus video:
